Zagreb, 18. 1. 1996. (IKA) – Drugoga dana rada XXXVI. teološko-pastoralnoga tjedna za sveaenike, koji se od 16. do 18. sijeenja održava u Djeeaekome sjemeništu na Šalati u Zagrebu, razmišljalo se o demokraciji kao obvezi za kršaane, kršaanima i moralno-etiekom krizom, o djelomienom prihvaaanju kršaanstva, pojaeanom zanimanju za Crkvu nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj, katolicizmu kao obieaju ili vjeri, te o dušobrižniku u društvenim promjenama. Dr. Drago Šimundža je istaknuo kako demokracija nije samo kušnja za kršaane i Crkvu, nego i velika i izazovna moguanost, jer otvara slobodu djelovanja na novim podruejima rada, te promicanje i potvr?ivanje kršaanskih vrednota na javnoj i privatnoj razini. No, istaknuo je predavae, te moguanosti nameau i obveze koje se ostvaruju osobnim svjedoeenjem i zajedniekim zalaganjem, a treba ih svakako na dobro iskoristiti dobrim programima i organiziranim radom. Dr. Stjepan Kušar je ustvrdio kako veaina kršaana u Hrvatskoj prihvaaa djelomieno odredbe kršaanske vjere, koje se pripadnici osjeaaju. Predavae je govorio i o šest funkcija religije koje u veaoj ili manjoj vjeri kršaanstvo ispunjava me?u Hrvatima i u skladu s kojima pojedinci i skupine vjernika izabiru iz kršaanstva ono što smatraju potrebnim, a to su uloga kršaanstva u utemeljenju i oblikovanju identiteta pojedinca, pri obrednom i etiekom djelovanju, kao i oblikovanju identiteta društva i njegovoj integraciji. Dr. Marijan Biškup govorio je o velikom zanimanju za djelovanje Crkve u hrvatskoj javnosti, te na poveaan broj krštenika i potvr?enika, rekavši kako još uvijek nije lako odgonetnuti sve motive toga zanimanja, a kao glavne je razloge naveo nestanak straha i pritisaka, korist i napuštanje tradicionalnog poimanja kršaanstva. Profesor moralne teologije dr. Marijan Valkovia zadržao se na razmišljanju pogo?enosti kršaana morlano-etiekom krizom koja je zavladala krajem ovoga stoljeaa, a dr. Ivan Grubišia govorio je o hrvatskome katolicizmu, pitavši se je li on istinska vjera ili samo obieaj. Ustvrdivši kako je hrvatsko katolištvo na niskom stupnju poznavanja svoje vjere, dr. Ivan Grubišia je rekao: “Opravdano se pitamo: što je još kršaansko u našem katolištvu, ako nam je nasušno potrebna nova evangelizacija? Na razini titula, oslovljavanja, pa i samog oblaeenja, ukopani smo u rovove prošlosti, obieaja i tradicije. … Hrvatsko katolištvo pretežno retrovizor a ne reflektor, više tradicija i obieaj nego vjera i život. Tako?er se možemo upitati koilko se uopae može govoriti o vjeri u uvjetima kad se osnovna pitanja o dubljem smislu i svrsi življenja uopae ne postavljaju.” U svojemu se predavanju o. Bono Zvonimir Šagi zadržao na na mjestu i ulozi dušobrižnika u društvenim promjenama, istaknuvši kako se danas javljaju novi stereotipi u društvu, pa se sve ono što je bilo u prošlome režimu oznaeuje kao loše, a sve vezano uz današnje društveno ure?enje kao dobro i opravdano. Predavae je podsjetio i na razoearanje gra?ana u zemljama bivšega komunistiekoga bloka koji su oeekivali da ae demokratski poredak odmah riješiti ekonomske probleme i donijeti blagostanje, pa su na novim izborima, kao što se to dogodilo u Poljskoj, dali povjerenje bivšim komunistima. Nasuprot ateizaciji koja je poticana u komunizmu, u modernome kapitalizmu vlada sekularizacija koja je tako?er opasna za Crkvu. Uloga je dušobrižnika da shvati društvene promjene, te da pomogne svojim vjernicima da žive u njima u skladu s Evan?eljem, rekao je o. Šagi, istaknuvši potrebu da se moderni župnik prilagodi potrebama župe, a ne da traži od župe da se prilagodi njegovim potrebama. Drugi radni dan teološko-pastoralnog tjedna završio je diskusijom i predstavljanjem engleskoga prijevoda knjige kardinala Vinka Puljiaa “O stradnju s nadom”.