ovjek. Od drugotne su važnost nacionalna, kulturna, rasna, jeziena i sliene pripadnosti.”
Zagreb, 17. 1. 1996. (IKA) – “Kršaanin u Hrvatskoj: izazovi i dileme” tema je XXXVI. Teološko-pastoralnog tjedna za sveaenike, koji je jutros, 16. sijeenja, sveeano otvoren u Djeeaekome sjemeništu u Zagrebu. Otvorenju Tjedna, kojega je organizator Katolieki bogoslovni fakultet Sveueilišta u Zagrebu, bili su nazoeni zagrebaeki kardinal Franjo Kuharia i sarajevski kardinal Vinko Puljia, apostolski nuncij Giulio Einaudi, više hrvatskih biskupa, redovniekih poglavara i poglavarica, te oko 800 sveaenika.
U svojemu pozdravnome govoru zagrebaeki je nadbiskup istaknuo važnost teme za svakoga kršaanina u Hrvatskoj i u svijetu, podsjetivši kako se svaki vjernik mora upitati što za njega osobno znaei biti kršaanin. Kardinal je uputio i molitvu Duhu Svetomu, moleai da se u suvremenome svijetu i u našoj domovini osjeti jaea duhovna nazoenost Crkve. Dekan KBF-a dr. Franjo Šanjek je, pozdravljajuai skup, rekao kako “Crkva nakon demokratskih promjena ulazi na velika vrata slobode”, te se pred nju stavlja zadatak odgovaranja na brojne nesigurnosti koje pojedinac osjeaa u suvremenome svijetu, a dio odgovora dat ae i ovogodišnji Tjedan. Apostolski nuncij je u svoje ime i u ime Sv. Stolice poželio sudionicima uspješan rad, posvjedoeivši svoju nadu kako ae tri najavljena ugovora izme?u Republike Hrvatske i Sv. Stolice oomoguaiti bolji i uspješniji rad Katoliekoga bogoslovnog fakulteta u hrvatskoj javnosti. Na otvorenju su bili nazoeni i predstojnik Državnog povjereništva za odnose s vjerskim zajednicama dr. Jure Radia, rektor Zagrebaekoga sveueilišta dr. Marijan Šunjia i prorektor dr. Petar Kraljevia koji su se tako?er obratili sudionicima Tjedna pozvavši sveaenike da se što aktivnije uljuee u obnovu, materijalnu i duhovnu, zemlje. Nazoene su pozdravili i predstavnici ostalih bogoslovnih ueilišta iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Tradicionalno su na poeetku sveaeniekoga Tjedna sudjelovali i predstavnici Srpske Pravoslavne Crkve, Baptistieke Crkve i Evangelieke Crkve. Biskup Vladimir Deutsch pozdravio je skup ime evangeliekoga teološkog fakulteta “Matija Vlaeia Ilirik” iz Zagreba, poželjevši da “razmišljanja na teološko-pastoralnome tjednu budu na blagoslov i evangelicima”. S otvaranje Tjedna upuaen je i pozdravi brzojav papi Ivanu Pavlu II.
“Tko je kršaanin prema novozavjetnim vidicima” bila je tema prvoga predavanja koje je održao dr. Ivan Šporeia. On je protumaeio nazive koji se u Novome zavjetu daju Kristovim sljedbenicima, a to su: ueenici, braaa, vjernici, sveti, posveaeni, put, i na kraju Crkva. Krakteristieno je da se uz sve te nazive veže glagol “nasljedovati”, rekao je Šporeia, jer “nakon Kirstova uskrsnuaa ‘nasljedovanje’ je upotpunjeno zadatkom kojega kršaani dobivaju od Uskrsloga, a to je ‘navještanje'”. Dr. Nikola Dogan nastojao je prema dokumentu Drugoga vatikanskog koncila Gaudium et Spes predstaviti specifienost kršaana u svijetu, koja proizlazi iz eovjekova stvaranja na sliku Božju. “Prva kategorija koja iz toga slijedi jest ljudska sloboda, shvaaena kao sloboda od neeega i sloboda za nešto. Sloboda je u pravom smislu kršaaninov identitet. Ona je i razlog njegova zauzimanja za svijet. … Kršaaninovo slobodno djelovanje ravna se moralom i ima jedno osnovno mjerilo: prva je vrijednost eovjek. Od drugotne su važnost nacionalna, kulturna, rasna, jeziena i sliene pripadnosti”, istaknuo je predavae na temelju koncilskih dokumenata.
Prijepodnevni radni dio završio je podnevnom euharistijom koju je predslavio zagrebaeki nadbiskup, a u poslijepodnevnim satima održana su predavanja prof. Jakova Jukiaa “Kršaanin u povijesnim prekretnicama 20. stoljeaa” i dr. Ivana Kopreka”Pluralizam u Hrvatskoj – izazov za kršaanina”. “U tijeku sto godina XX. stoljeaa hrvatski su katolici susreli tri razlieite radikalne ideologije: liberalizam, komunizam i nacizam. Prema njima su se nejednako ponašali, premda su u teoriji sva tri gledišta odbacivali i osu?ivali. Koneno, na religijskoj razini zbio se samo jedan doga?aj koji se može nazvati prekretnicom: Drugi vatikanski koncil. Kad ga se dobro razmotri, taj peti doga?aj zacijelo u mnogome protuslovi svim prethodnim prekretnicama: onim na povijesnoj, politiekoj, društvenoj i ideološkoj razini. Zato je sto gdišnjica katolištva u Hrvatskoj puna pouka i znaeenja koje dolaze do izražaja u uspore?ivanju svih prekretnica. Otud potreba da se suoei katolicizam hrvatskog podneblja – izrastao na povijesnim, društvenim, politiekim i ideološkim kontraverzama – s onim tipom katolicizma u koji nezadrživo ulazimo priljuekom na svjetske i europske trendove mišljenja i ponašanja”, istaknuo je prof. Jukia, izme?u ostaloga, u svome predavanju. Govoreai o pluralizmu kao izazovu kršaanima, dr. Ivan Koprek je rekao kako je Crkva u vrijeme komunizma trebala zatvorenost i jedinstvo, jer su joj “za veai uzlet bila podrezana krila”. “Crkva je na našim prostorima i za prošlog režima svjeodeila da je eovjek kao osobno biae više od uzorka jedne vrste, slueaja ponovljive naravi; on je biae otvoreno za puninu bitka, slobodan partner pred Bogom, koji u svojoj slobodi prihvaaa i svoj Temelj – Trojstvenog Boga. Naša teologija, i teoretska i praktiena, mora iznova postati svjesna da eovjeka današnjice sadržajno uvodi u to bogatstvo”, zakljueio je predavae.