Dubrovnik, 28. 11. 1995. (IKA) – Susret predstavnika Vijeaa europskih biskupskih konferencija (CCEE) zaduženih za pastoral selilaca na temu “Nasilje nad migrantima” zapoeeo je 24. studenoga u Dubrovniku, a završio 27. studenoga. Na susretu je bilo nazoeno pedesetak sudionika iz cijele Europe, a predsjedao je luxemburški nadbiskup Fernand Franck, izaslanik CCEE za pastoral selilaca. Hrvatsko izaslanstvo predvodio je predsjednik Vijeaa za iseljeništvo pri HBK zadarski nadbiskup Marijan Oblak, sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljia, dubrovaeki biskup Želimir Puljia, dr. Adalbert Rebia, provincijal bosanskih franjevaca fra Petar An?elovia, te ravnatelj “IKA”-e i izaslanik HBK pri Vijeau europskih biskupskih konferencija dr. fra Ilija Živkovia.
Susret je otvorio luxemburški nadbiskup Franck, a pozdravne rijeei predsjednika HBK kardinala Franje Kuhariaa i apostolskog nuncija nadbiskupa Giulia Einaudia, proeitao je nadbiskup Marijan Oblak.
Prvo predavanje održao je o. Bruno Ducoli, ravnatelj briselskog Centra za interkulturalnu akciju o socio-politiekoj krizi i oblicima nasilja što ih ona izaziva. Fra Ilija Živkovia govorio je o psihološkim teškoaama emigranata u oeuvanju svoga identiteta. Naveeer je predavanje održao biskup domaain Želimir Puljia koji je svim nazoenima opisao sve ono kroz što su Dubrovnik i cijela Hrvatska proživjeli u tijeku domovonskog rata, te što je Crkva u Hrvata poduzimala i proživjela u tom ratu. U drugom dijelu predavanja, biskup Puljia dao je inspirativnu viziju nove Europe. Zatim se skupu obratio dr. Adalbert Rebia koji je izvjestio o broju i radu s izbjeglicama u Hrvatskoj, o djelatnosti države i Crkve i zbrinjavanju izbjeglica, te o vjerskoj toleranciji.
Drugi dan predavanja, 25. studenoga, zapoeeo je biblijskim predavanjem dekana teološkog fakulteta u Lyonu o. Pierra Giberta o odnosu stranaca i nasilja u biblijskoj tradiciji, a potom je o. M. Kehel govorio o poslanju Crkve. Poslijepodne u 16.30. sati održan je plenum koji je predvodio provincijal bosanskih franjevaca fra Petar An?elovia, a govorio je o prilikama u Bosni i Hercegovini. Naveeer u 20 sati održan je koncert u dubrovaekoj katedrali na kojem su nastupao katedralni zbor. Nakon koncerta u 22 sata skupu se obratio sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljia koji je govorio o prilikama u BiH i daytonskom sporazumu.
Izjava kardinala Vinka Puljiaa o daytonskom miru
Kardinal Puljia je istaknuo kako daytonskim sporazumo nije postignut pravedan mir, ali je ipak zaustavljeno krvoproliae, te kako je tim sporazumom ozakonjeno etnieko eišaenje. Istieuai, kako je najveae nadbiskupija u BiH, Vrhbosanska nadbiskupija, pred uništenjam, kardinal Puljia je iznio podatke o broju katolika prije izbijanja rata na bosanskom podrueju i podatke o preostalim katolicima na tom podrueju, te podatke o uništenim vjerskim objektima. Kako se sporazumom u Daytonu u Sarajevu spominju samo bosanski Srbi i bosanski Muslimani, a ne i bosanski Hrvati, “a Sarajevo je uvijek bilo sjedište bosanskih Hrvata”, kardinal Puljia istiee: “Želimo živjeti i preživjeti i biti prepoznatljivi kao što smo uvijek bili prepoznatljivi kroz povijest, a ne želimo živjeti tako da budemo uništeni”. Na kraju svoga obraaanja, vrhbosanski nadbiskup je zakljueio kako daytonski sporazum Katoliekoj Crkvi u Bosni i Hercegovini prijeti opasnost, osnosno “postoji opasnost da Katolieka Crkva bude negirana u BiH, posebno u Bosni, gdje postoji moguanost da budemo živi pokopani”.
U nedjelju, 26. studenoga, prire?en je završni plenum koji je predvodio nadbiskup Franck, a na njemu je sastavljen završni dokument susreta koji “IKA” prenosi u ovom biltenu u rubrici “Dokumenti”.
Pismo zahvale kardinalu Kuahariau od sudionika skupa
Sudionici skupa uputili su na kraju susreta zajednieko pismo zahvale kardinalu Kuhariau, u kojem, izme?u ostalog, stoji: “Bila nam je east i zadovoljstvo biti gostom Hrvatske i grada Dubrovnika, i upravo tu gdje je nasilje natjeralo ljude na migraciju, raspravljati o ovoj prevažnoj temi. U pravo nam je pogled izbliza omoguaio da se približimo i ovome teškom problemu, te da sagledamo kakvim su teškim iskušenjima bili izloženi narod i Crkva u Hrvatskoj. Željeli bismi, Vaša Uzoritisti, eestitati Vašem narodu i Vašoj Crkvi na ustrajnosti u vjeri usprkos tolikim izazovima i nesreaama koje je prouzroeio rat na Vašim prostorima. Postojanost Vaše Crkve i naroda u vjeri koja kršaansku ljubav nudi kao odgovor koji pobje?uje silu i zlo, hrabri i nas, te nas eini odluenima da i u buduae suosjeaamo s Hrvatskom, njezinom Crkvom i njezinim narodom. Budite uvjereni da odavde odlazimo osvjedoeeni primjerom kako se snagom vjere i integralnim indentitetom možemo suprostavljati nasilju, rušenju, mržnji i zlu.
Molimo skupa s Vama da na ovim prostorima uskoro do?e do trajnoga i pravednog mira. U toj nadi srdaeno Vas pozdravljamo i svu našu braau biskupe, sveaenike, redovnike, redovnice i vjernike. Želimo se posebno sjetiti banjoluekog biskupa Franje Komarice kojem upuaujemo svoje pozdrave i svoju podršku. Skupa s njim molimo za pravedno rješenje pitanja mira i slobode naroda u Bosni i Hercegovini.”