Zagreb, 25. 11. 1995. (IKA) – “Sporazum u Daytonu dao nam je nadu da ae nam ovaj Božia proai bez pucnjave. No, postavljaju nam se pitanja: Je li Dayton vodio raeuna o eovjeku, o prognaniku iskorijenjenom iz njegova doma i kraja, samo zato jer je drugaeiji i jer ‘oneeišauje’ teritorij koji od njega treba ‘oeistiti’? Je li Dayton osigurao povratak? Ta su pitanja poticaj, izazov i ispit savjesti za jake, koji kroje sudbine slabih”, rekao je u svojemu pozdravu zagrebaeki nadbiskup kardinal Franjo Kuharia, na otvorenju dvodnevnoga znanstvenoga skupa “Crkva za dostojanstvo eovjeka protiv totalitarizama XX. stoljeaa”, potvr?ujuai tako veliku aktualnost teme za Crkvu i u naše vrijeme. Skup, koji je održan 24. i 25. studenoga u dvorani Filozofsko-teološkoga instituta Družbe Isusove u Zagrebu, zajednieki su priredili, uz spomenuti institut, i Filozofski fakultet D.I. i Hrvatski povijesni institut u Beeu, a otvorenju su bili nazoeni brojni uglednici iz crkvenoga, kulturnog i politiekog života Zagreba.
Na skupu je eetrnaest predavaea – teologa, sociologa, filozofa, psihologa, pravnika i povjesnieara, govorilo o povijesti nastanka totalitarizma u 20. stoljeau, te o njegovu sociološkome i politiekome oeitovanju, kao i o filozofskoj, psihološkoj i etiekoj analizi i kritici totalitarizama. Posebno je bilo rijeei o zloporabi religije u totalitarizmu, filozofskim pretpostavkama crkvene kritike totalitarizma, o ljudskim pravima u totalitaristiekim društvima, kao i o odnosu Crkve u Hrvata prema totalitarizmima, s posebnim osvrtom na djelovanje kardinala Alojzija Stepinca. U predavanjima je istaknuto i posvjedoeeno na temelju dokumenata vatikanskoga i hrvatskoga državnog arhiva, ono što je u svijetu malo poznato, a to zauzeto djelovanje kardinala Alojzija Stepinca u spašavanju i pomaganju Židovima, od god. 1937. do kraja drugoga svjetskog rata. Svi dokumenti, me?u kojima i oni koji govore o Stepineevoj skrbi za židovski staraeki dom u Zagrebu u vrijeme antižidovskih progona, poslani su u Jeruzalem.
Pokušana je dati i sinteza odgovora Katolieke Crkve i teologije, kao i protestantskih Crkava, na izazove koju su pred njih stavljali totalitarizmi ovoga stoljeaa: komunizam, fašizam i nacizam, te je zakljueeno da ti odgovori nisu uvijek bili zadovoljavajuai. Unatoe otvorenim prosvjedima protiv kršenja ljudskih prava i sloboda u komunizmu, fašizmu i nacizmu, Crkva je preeesto bila zatvarana u sebe, ne podupiruai ozraeje nemirenja s postojeaim stanjem, te se einilo kako je Crkva zapravo kapitulirala pred totalitaristiekom vlašau. Poruka današnjoj Crkvi, istaknuli su predavaei, svakako je da glasnije upozorava na razlieite nepravilnosti u društvu, bojeai se lakih rješenja koja obeaavaju razlieiti demagozi današnjega svijeta, te da u “mutnim vodama” današnje politike svojim propovijedima i djelovanjem uvijek upozorava na zaštitu ljudske osobe i njezina dostojanstva, jer nepoštivanje ljudskoga dostojanstva jedna je od glavnih oznaka totalitarizama.