i hrvatska”
Zagreb, 23. 11. 1995. (IKA) – “Genocidom do istrebljenja – srpski zloeini” naslov je novoizašle knjige u nakladi Hrvatskog informativnog centra i Zajednice Hrvata sjeverozapadne Bosne. Knjiga je predstavljena u Starogradskoj zagrebaekoj vijeanici 22. studenoga o.g, a o knjizi su govorili Mirko Valentia, recenzent knjige, Miljenko Anieia, vikar banjolueke biskupije, Vjekoslav Tripalo, predsjednik Zajednice Hrvata sjeverozapadne Bosne i Ante Beljo, ravnatelj Hrvatskoga informativnog centra.
O povijesti sjeverozapadne Bosne, te o samoj knjizi nazoenima je govorio Mirko Valentia podsjetivši na knjigu “Genocid” izdanu 1993. na engleskom, francuskom i njemaekom jeziku. Osvrnuvši se na tzv. daytonski mir, Mirko Valentia je porueio: “Premda stojimo na pragu 21. stoljeaa i ovaj me?unarodni ugovor o miru izgleda dokazuje da mirotvorstvo naroda koji je napadnut i nad kojim se vrši genocid vodi u totalnu propast”. Govoreai dalje o povijesti Bosne i Hercegovine, a posebice sjeverozapadne Bosne, Mirko Valentia je rekao kako genocid u Bosni i Hercegovini nije zapoeeo poeetkom ovoga rata, vea mnogo ranije godine 1836. kada je Vuk Stefanovia Karadžia iznio svoju tvrdnju da u Bosni i Hercegovini žive samo Srbi i to Srbi katolieke, pravoslavne i muslimanske vjeroispovjesti. Mirko Valentia je potom nazoene upoznao sa strukturom knjige, te rekao nekoliko rijeei o svakom njenom dijelu. Svi su prilozi u knjizi raspore?eni u tri tematske cjeline. Prvi dio eitaoca upoznaje s povijesti i eetrnaeststoljetnom opstojnošau Hrvata na podrueju sjeverozapadne Bosne, uvodom u završnicu kontinuiteta velikosrpskog programa realizacije “Velike Srbije”, nepotpunim rezultatima srpske politike genocida na podrueju sjeverozapadne Bosne, rušenjem crkava i džamija, te progonima vjerskih djelatnika, i napose s završnom etapom provedbe politike genocida. Drugi dio knjige sadrži dvanaest svjedoeanstava o strahotama velikosrpskog zloeina, a taj je dio, prema Valentiau, “pisan za buduanost” i ujedno je i “najvrjedniji dio knjige”. Svoje izlaganje o knjizi Mirko Valentia je završio rijeeima: “Pred vama je dragocjena knjiga koju bi mogli nazvati spomenicom o srpskom zloeinu u Bosni i ona ae biti vjeran svjedok svima, a napose me?unarodnom sudu za ratne zloeine”.
Nazoene je potom pozdravio i dr. Miljenko Anieia vikar banjolueke biskupije. On je svoje izlaganje zapoeeo rijeeima: “Dopustite mi da vam na poeetku uputim srdaene pozdrave od biskupa banjoluekog Franje Komarice, koji vam ujedno zahvaljuje za vaš interes za Banja Luku. Biskup na poseban naein zahvaljuje autorima, urednicima i izdavaeima knjige ‘Genocidom do istrebljenja – srpski zloeini’. To je još jedan snažan vapaj, uz mnoge njegove vapaje kroz ove ratne godine, za eovjeka i negovo dostojanstvo. Izgleda da je sudbina tih vapaja, da ostanu nezamijeaeni od onih, koji kroje sudbinu ovih naroda i podrueja. A u ovom ratu u pitanju je više eovjek nego teritorij”. Podsjetivši potom nazoene na brojne apele biskupa Komarice, dr. Anieia je tako?er rekao kao je biskup Komarica u tijeku rata u Hrvatskoj upozoravao svjetske politieare da ne dozvole da rat u?e u Bosnu i Hercegovinu, jer bi on ondje, kao što se kasnije i pokazao, bio puno krvaviji. “Ali ti i još viši politieki krugovi, navodno, nisu znali, što se u Bosni i Hercegovini sprema”, rekao je Miljenko Anieia te nastavio: “Dogodilo se ono, što je svatko vea znao i što se moralo dogoditi. Neae haški sud niti bilo koji drugi sud vjerojatno nikada prozvati te politieke krugove Europe i svijeta, ali ja sam duboko uvjeren, da oni spadaju pred sud”. Svojim je vjernicima biskup Komarica u tijeku eetiri ratne godine neprestano porueivao da ostanu evrsti u svom opredjeljenju da radije trpe nepravdu, nego je drugima eine, svojim je evan?eoskim stavom biskup spasio stotine i tisuae ljudskih života, a “i danas kad je njegova biskupija najveaim dijelom razorena, biskup vjeruje da je suživot mogua”. Prilog u knjizi koji govori o tom mirotvorstvu biskupa Komarice svjedoei o tome što je biskup sve einio kako bi taj istinski pakao za ljude ueinio podnošljivijim. Miljenko Anieia je potom rekao nekoliko rijeei o u knjizi prikazanom sustavnom uništavanju podrueja sjeverozapadne Bosne, a na kraju je nazoenima porueio: “Premda Banja Luka po neeijim planovima ispada samo srpska, mi znamo i mi aemo živjeti za to, da je ona u najmanju ruku bar toliko, ali i više i hrvatska”.
Nešto više o samom radu na knjizi “eiji se svršetak odga?ao kako je kulminirao zloein i genocid Srba nad muslimanima i katolicima u sjeverozapadnoj Bosni” je rekao Vjekoslav Tripalo predsjednik Zajednice Hrvata sjeverozapadne Bosne. Na kraju se nazoenima obratio i Ante Beljo koji je govorio “o hipokriziji jednog svijeta koju ljudi u Hrvatskoj još ne poznaju”. “S ovim smo ratom upoznali hipokriziju svijeta za kojeg smo vjerovali da ae nam pomoai jer smo žrtva”, a “me?unarodna zajednica je davala lažnu nadu žrtvi, a ohrabrivala agresora”. Nazoenima je Beljo porueio kako u Daytonu nije sve gotovo, jer “treba iai dalje, Srbi trebaju dobiti 25% prostora Bosne i Hercegovine”. Biskupu Komarici je Ante Beljo porueio kako je dobro praštati i ne zaboravljati, jer zloeinci moraju odgovarati za svoja zlodjela.