Zagreb, 21. 11. 1995. (IKA) – Na poziv katedralnog arhi?akona prof. dr. Josipa Ladike, dana 20. studenoga okupili su se sveaenici grada Zagreba i zagrebaeke regije na predadventski susret oko svoga nadpastira, zagrebaekog nadbiskupa kardinala Franje Kuhariaa u dvorani “Vijenac” u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. Susret je zapoeeo moljenjem easoslova i kratke Službe rijeei, a potom je uslijedilo predavanje o temi “Crkva u današnjim prilikama – kod nas i u svijetu”, pri eemu se kardinal oslanjao na dokumenat pape Ivana Pavla II. “Tertio millenio adventio” (U susret treaem tisualjeau), izlažuai planove opae Crkve u pogledu nadolazeaeg jubileja.
Kardinal je istaknuo Papinu želju da se poradi na istinskom obraaenju vjernika sustavnom katehizacijom i novom evangelizacijom. S tim u svezi kardinal je izložio trogodišnji program uže priprave za taj “veliki jubilej i godinu milosti”, rakavši da ae 1997. godina sva biti u znaku Isusa Krista, ukljueujuai navještaj vjere glede Isusa Krista, Crkve i eovjeka. Druga godina 1998. bit ae u znaku Duha Svetoga, a treaa 1999. u znaku Boga Oca. U svakoj od tih godina bit ae istican jedan od sakramenata kršaanske inicijacije. U godini Isusa Krista naroeito ae biti govora o važnosti sakramenta krštenja i svega što iz toga proizlazi uz naglasak na obraaenje, naviještanje i življenje po Evan?elju. Druge godine obra?ivat ae se sakramenat potvrde i razmišljanje o Duhu Svetom i njegovoj posvetiteljskoj ulozi u zajednici vjernika. Treae godine, kao neposredne priprave na jubilej, govorit ae se o sakramentu pomirenja.
Kardinal je u tijeku susreta govorio i o siromasima, pravdi i miru, dijalogu me?u kulturama, o potrebi vraaanja dostojanstva ženi, obitelji i eovjeeanstvu opaenito. Nadalje bilo je govora i o Papinoj želji za promicanje ekumenizma.
Zagrebaeki se nadbiskup osvrnuo i na doga?anja u Daytonu, rekavši da Crkva mora prihvatiti mirovno rješenje nasuprot opredjeljenju za rat, ali je Crkva svjesna da “mir koji ne ispravlja nepravde nije pravi mir”. Pri tome on se spomenuo i problema Bosanske posavine, odnosno “Koridora”, rekavši da je “poštenim ljudima dovoljna cesta i pruga”, a ako bude žrtvovan teritorij, onda ae s toga podrueja biti iskorjenjeno oko 40 župa, s kojeg je Crkva u Hrvata obogaaena s oko 300 sveaenika i preko 400 razlieitih redovnica. Na samo upit, što ae Crkva ueiniti ako se Srbima preda “koridor”, kardinal odgovara da Crkva ne može promijeniti situaciju, ali može moliti za evan?eoski mir. Kardinal se osvrnuo, na upit sudionika, i na nedavni razgovor s Jovanom Pavloviaem, mitropolitom zagrebaeko-ljubljanskim, rekavši da se razgovaralo o položaju crkava u vlasništvu Srpske Pravoslavne Crkve, zatim o prijedlogu SPC da se katolici služe njihovim crkvama do izgradnje svojih i na kraju bilo je govora o pravima srpskih gra?ana u Republici Hrvatskoj, na što ga je kardinal upozorio da ae ueiniti sve što može u cilju zaštite eovjeka, a da je na državi da to uredi.