MISA ZADUŠNICA ZA SLUGU BOŽJEGA O. ALEKSU BENIGARA, ZAGREPEANINA Fra Aleksa Benigar, Zagrepeanin, franjevac, misionar u Kini, sveaenik duboka duhovnog života, istinski eovjek Božji - Urueen pretisak najstarijega hrvatskog molitvenika"Raj duše"
Zagreb (IKA )
Zagreb, 8. 11. 1995. (IKA) - Zagrebaeki nadbiskup kardinal Franjo Kuharia predvodio je u utorak, 7. studenoga, misu zadušnicu za slugu Božjega fra Aleksu Benigara (1893 - 1988) u crkvi sv. Franje na Kaptolu u Zagrebu. Prigodom slavlja u kojem je sudjelo
Zagreb, 8. 11. 1995. (IKA) – Zagrebaeki nadbiskup kardinal Franjo Kuharia predvodio je u utorak, 7. studenoga, misu zadušnicu za slugu Božjega fra Aleksu Benigara (1893 – 1988) u crkvi sv. Franje na Kaptolu u Zagrebu. Prigodom slavlja u kojem je sudjelovalo 20 sveaenika i mnoštvo broj vjernika, kardinal je govorio o svetosti, te o fra Aleksinu liku i djelu, istaknuvši da je Benigar bio franjevac, sveaenik i misionar duboka duhovnog života, vrsni profesor teologije, uzorni odgojitelj sveaeniekih kandidata, izvanredno radin i poduzetan, revan i ustrajan ispovjednik, pokornik i molitelj, jednom rijeeju istinski eovjek Božji. Zagrebaeki je nadbiskup govorio i o Benigarovoj spisateljskoj djelatnosti istieuai njegova dva opsežna teološka djela: o liturgiji Liturgia Romana i o duhovnom bogoslovlju Theologia spiritualis. Posmrtno mu je izašlo djelo Mudrost križa, a napisao je i do sada najopsežniju biografiju o kardinalu Stepincu Alojzije Stepinac – hrvatski kardinal. Kardinal Kuharia je u završnici svoje propovijedi istaknuo povezanost fra Alekse Benigara i sluge Božjega kardinala Alojzija Stepinca, kao revnih svjedoka za Krista i njegovu Crkvu, te stoga po kardinalovu mišljenju, zaslužuju da ih Crkva postavi na east oltara.
Pred kraj misnog slavlja trsatski je gvardijan i euvar svetišta Gospe Trsatske fra Serafin Sabol urueio zagrebaekom nadbiskupu pretisak jednog od najstarijih, ako ne i najstarijeg do danas saeuvanog, hrvatskog molitvenika Raj duše, koji je tiskan 1560. u Padovi. “Molitvenik se s pravom može nazvati trsatskim, buduai da je jedini primjer takvog molitvenika prona?en u biblioteci trsatskog franjevaekog svetišta, a i stoga što ga je napisao Nikola Dešlia za duhovnu uporabu Katarine Frankopanke, poslije supruge Nikole Šubia Zrinskoga”, istaknuo je fra Serafin, dodajuai da se u molitveniku nalaze trsatske litanije Majke Božje u kojima se nju naziva: “Sveta Mati svijeta! Mati didine! (to jest domovine) Mati slobode!” U završnici predaje pretiska molitvenika fra Serafin je rekao: “Vi aete ove subote blagosloviti temeljni kamen hrvatskoga zavjetišta Svete Mati Slobode, kamen koji ae biti donesen s Trsata da bude vidljivi vez tih dvaju svetišta, onoga drevnog na Trsatu i ovoga novog u Zagrebu”.