Istina je prava novost.

SREBRNI JUBILEJ REKTORA NIKOLE KEKIAA

Zagreb, 6. 11. 1995. (IKA) - Zagrebaeka katolieka zajednica bizantsko-slavenskog obreda je u svojoj župnoj i konkatedralnoj crkvi sv. Airila i Metoda na Gornjemu gradu u Zagrebu u nedjelju, 5. studenoga, proslavila srebrni jubilej sveaeništva svoga župn

Zagreb, 6. 11. 1995. (IKA) – Zagrebaeka katolieka zajednica bizantsko-slavenskog obreda je u svojoj župnoj i konkatedralnoj crkvi sv. Airila i Metoda na Gornjemu gradu u Zagrebu u nedjelju, 5. studenoga, proslavila srebrni jubilej sveaeništva svoga župnika i rektora Grkokatoliekog sjemeništa mr. Nikole Nine Kekiaa.
S mnoštvom vjernika kako bizantsko-slavenskog tako i rimskog obreda sa slavljenikom su misno slavlje predvodili sveaenici grkokatolieki i rimokatolieki, me?u kojima predstavnici Katoliekoga bogoslovnog fakulteta te hrvatskih isusovaca i franjevaca konventualaca. Sveaanost je posebno poeastio umirovljeni križevaeki biskup dr. Joakim Segedi, eili starac u 91. godini života. Propovijedao je don Živko Kustia.
Nikola Nino Kekia ro?en je g. 1943. u malom žumberaekom selu Stari Grad u župi Sošice, u obitelji koja je dala više sveaenika i easnih sestara. Školovao se u Zagrebu a u Rimu je kao pitomac hrvatskoga Papinskog zavoda sv. Jeronima postigao magisterij iz teologije. U službi župnika zagrebaeke župe sv. Airila i Metoda i rektora Grkokatoliekog sjemeništa naslijedio je dugogodišnjega istaknutog prvaka hrvatskih grkokatoliekih sveaenika, pjesnika i povjesnieara Ivana Krstitelja Pavkoviaa. Grkokatolieko sjemenište na Grieu koje je ustanovljeno g. 1680. odgajalo je ne samo sveaenike, nego i druge istaknute hrvatske intelektualce sa Žumberka, me?u kojima su najpoznatiji otac hrvatske povijesti Tadej Smieiklas i pjesnik Jovan Hranilovia. U posljednjih dvadesetak godina sjemenište na žalost nije bilo u stanju primati pitomce sa Žumberka što se je vea teško odrazilo u naglom smanjenju broja školovanih Žumbereana. Rektor Kekia upravo poduzima napore da to sjemenište, koje je u doba Hrvatskoga narodnog preporoda nazvano “ilirskim gnijezdom” ponovno oživi i nastavi služiti Crkvi i narodu.