Vatikan, 18. 10. 1995. (IKA) – Papa Ivan Pavao II. susreo se 17. listopada u Vatikanu, sa svim biskupima-ordinarijima iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i “Jugoslavije”, želeai saznati izravno od biskupa o stanju na tim podruejima, te razgovarati o naeinima kako Crkva može pomoai vjernicima da prevladaju teškoae, posebno onima iz ratom ugroženih dijelova, u kojima se trenutno nalaze. (Nisu mogli doai banjolueki biskup Franjo Komarica koji je u pritvoru, te ljubljanski nadbiskup Alojzij Šuštar i dubrovaeki biskup Želimir Puljia koji su bolesni.)
U svojemu je pozdravnome govoru Papa posvjedoeio skrb Svete Stolice za narode i Crkvu na podrueju bivše Jugoslavije, pozvavši sve biskupe da djeluju kao milosrdni Samaritanci me?u svojim vjernicima, te sura?uju s predstavnicima ostalih kršaanskih i religijskih zajednica. Posebna je uloga katoliekih vjernika, sveaenika, redovnika, redovnica i biskupa da djeluju u pravcu mira, pomirenja i opraštanja, rekao je papa Ivan Pavao II, istaknuvši ulogu banjoluekoga biskupa Franje Komarice.
Na susretu je po jedan predstavnik svake zemlje, kratko govorio o stanju na podrueju svoje biskupske konferencije. O stanju u Hrvatskoj govorio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebaeki nadbiskup Franjo Kuharia. Kardinal Kuharia iznio je u kratkim crtama povijest hrvatskoga naroda i Crkve u njemu do današnjih dana, posebno se osvrnuvši na protekle eetiri ratne godine, te na akcije hrvatske vojske i policije “Bljesak” i “Oluja”. “Naša Crkva je apelirala i apelira i na hrvatske prognanike da ne padnu u napasti mržnje i osvete. Nažalost, bilo je slueajeva pljaekanja srpskih kuaa i paljenja, ali protiv toga smo prosvjedovali. Hrvatska je vlada objavila da ae svima koji eine takva nasilja biti su?eno. To su einjenice koje mnogima nisu poznate pa su lako vjerovali propagandi koja je iznosila u svjetsku javnost neistine i krive optužbe protiv Katolieke Crkve i hrvatskoga naroda. U toj propagandi napadnuti ste i Vi, Sveti Oee, premda ste se neprestano zauzimali za pravedan mir i za poštivanje prava svih ljudi. Ovaj rat ostavlja teške posljedice na materijalnom, moralnom i duhovnom polju. Rane su duboke i trebat ae ih lijeeiti. Me?unarodne institucije trebale su na poeetku jakom rijeeju suprotstaviti se agresiji protiv demokracije i slobode drugih ali, nažalost, to nije ueinjeno. Razni interesi prijeeli su pravedne postupke. Stoga se rat produljio i nanio teške patnje velikom mnoštvu ljudi”, istaknuo je zagrebaeki nadbiskup rekavši kako je Crkva ustrajna u molitvama za pravedan mir, pomirenje i opraštanje.
Susretu su, me?u ostalima, bili nazoeni i kardinali Angelo Sodano i Roger Etchegaray, kao i apostolski nunciji akreditirani u zemljama bivše Jugoslavije.
Nakon susreta objavljeno je prigodno Priopaenje u kome je istaknuta potreba zajedniekog i svesrdnog zauzimanja za mirni suživot ljudi raznih narodnosti i vjeroispovijesti.