proglasima upravo održanog zajedanja Hrvatske biskupske konferencije
Postojna, 15. 10. 1995. (IKA) – Nije dosta ugroženim ljudima pružati pomoa da prežive, nego ih treba osloba?ati od mržnje kako bi mogli zajedno živjeti. To je bio predmet simpozija koji je, u organizaciji Slovenskoga Caritasa, u Postojni od 12-14. listopada okupio Caritasove djelatnike s podrueja Alpe-Jadran: iz Slovenije, Hrvatske, Italije, Ma?arske i Austrije, tako?er iz beogradske nadbiskupije u Srbiji. Zajednieki predmet predavanja i razgovora bio je “Caritas za novu Europu: nacionalni identitet i solidarnost me?u narodima”.
Predavanja su održali. dr. Josef Markec (Austrija), dr. Anton Stres (Slovenija), don Živko Kustia (Hrvatska), i dr. Duilio Corgnali (Italija). Molitvom i uvodnim govorom skup je otvorio ljubljanski nadbiskup metropolit Alojzij Šuštar. U ime talijaskih sudionika pozdravio je nadbiskup iz Udina Alfredo Battisti. Euharistijska slavlja s prigodnim propovijedima predvodili su mariborski biskup Franc Kramberger i koperski biskup Metod Pirih. Svoje su pozdrave izrekli i predstavnici tamošnjih vlasti.
Dr. Josef Markec iz Koruške u Austriji prikazao je izmješanost brojnih etniekih zajednica u svijetu i posebno u Europi. U sedam država koje su elanice radne zajednice Alpe-Jadran živi više od 27 nacionalnih manjina, tako?er vrlo mnogo doseljenika, izbjeglica i prognanika. Svaka je europska država sve više multikulturalna, multinacionalna i višejeziena.
Dr. Anton Stres je znanstveno izložio razlieita poimanja nacije, narodnosti i etnieke zajednice u tijeku povijesti, te ulogu religije i kulture u razvoju tih zajednica.
Don Živko Kustia iznio je iskustva Crkve u Hrvata glede njezinoga služenja ugroženom nacionalnom identitetu i ujedno njezinoga protivljenja svakoj me?unacionalnoj mržnji.
Dr. Duilio Corgnali prikazao je me?unacionalna zbivanja u svjetlu biblijskog govora o kuli babilonskoj i prvim duhovima, te o neizbježnom crkvenom zauzimanju za priznanje i vrednovanje razlieitih vlastitosti svakoga naroda.
Na kraju je usvojen nacrt Završnoga dokumenta u kojemu je istaknuto kako je zauzimanje za opraštanje i pomirenje te za mirni suživot me?u narodima, i onima koji su se krvavo sukobili, nezaobilazna zadaaa upravo katoliekoga Caritasa. Potrebno je uspostaviti suradnju ne samo sa svim biskupijskim i nacionalnim Caritasima izme?u Jadrana, Alpi i Dunava, nego tako?er i s drugim humanitarnim ustanovama, kako kršaanskim, tako i muslimanskim. Taj završni dokument izrieito se poziva na naeela koja je Ivan Pavao II. nedavno proglasio pred Generalnom skupštinom OUN, i posebno na duh trijezne razboritosti kojom je Hrvatska biskupska konferencija upravo uputila svoje proglase o obraaenju, pomirenju i suživotu.
Uz predsjednika Hrvatskoga Caritasa mons. Vladimira Stankoviaa, sudjelovali su predsjednici biskupijskih Caritasa iz Zadra i Krka, te više Caritasovih djelatnika.