Zagreb, 13. 10. 1995. (IKA) – Na završetku zasjedanja HBK u Zagrebu od 10. do 12. listopada 1995. u Zagrebu Tiskovni ured HBK izdao je Pripaenje za tisak koje prenosimo u cijelosti:
U prostorijama nadbiskupskog dvora u Zagrebu od 10. do 12. listopada održano je osmo plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije na kome su sudjelovali svi hrvatski biskupi osim dubrovaekog biskupa Želimira Puljića koji je bio zapriječen. Ovom zasjedanju je tako?er prisustvovao apostolski nuncij Giulio Einaudi te elanovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, kardinal Vinko Puljia i mostarski biskup Ratko Peria. Biskup se Komarica, kao što je javnosti poznato, još uvijek nalazi u svojevrsnom kuanom pritvoru te nije mogao doai. Na veaem dijelu zasjedanja sudjelovao je i delegat Talijanske biskupske konferencije, tršaanski biskup Lorenzo Bellomi.
Na poeetku je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije kardinal Kuharia pozdravio prisutne elanove istieuai da se ovo zasjedanje odvija u vremenu nakon “Oluje”, nakon što je Hrvatska oslobodila veai dio svoga okupiranog teritorija. Nova situacija, istaknuo je kardinal Kuharia, donosi i neke nove realnosti. Ponajprije “živimo u vremenu kad nam se prognanici vraaaju svojim kuaama, kad smo pred zadatkom duhovne i materijalne obnove naše domovine. Nalazimo se pred pitanjima kako lijeeiti rane ne samo tijela nego i duše”. Potom je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije izvijestio biskupe o tijeku projekta Crkve u Hrvata koji se odnosi na sustavno snimanje faktiekog stanja sakralnih objekata na slobodnim podruejima Hrvatske te o planu izdavanja monografije o stanju sakralnih objekata u Republici Hrvatskoj.
Jedna od važnijih tema prvog dana zasjedanja bila je tema priprave za Veliki jubilej godine 2000. Predsjednik Središnjeg odbora za animaciju velikog Jubileja, kreki biskup mons. Josip Bozania dao je prikaz smjernica Papine enciklike “Tertium millenio adveniente” tumaeeai ideje i faze priprema za ovaj jubilej. Potreba je, istaknuli su hvatski biskupi, pripremu Crkve u Hrvata za ovaj jubilej napraviti kroz svojevrsnu analizu povijesti hrvatskog naroda, osobito od dolaska komunizma na vlast pa do današnjih dana. Ta analiza treba poai od einjenice da je Crkva kod nas prolazila kroz mueeništvo ali se doga?ao i otpad od vjere. U tom vremenu osobito je znaeajna velika devetnica slavlja 13 stoljeaa kršaanstva u Hrvata od Solina 1976, do Marije Bistrice 1984. Potrebno je tako?er proueiti i podsvijestiti teološku i pastoralnu stranu tih doga?aja. Posebno važan doga?aj naše Crkve je Papin pohod Hrvatskoj 1994. Papine poruke trebaju biti polazište programa našeg pastorala u ovoj pripremi. Glavne su ideje Papine poruke, na kojima se po mišljenju biskupa treba posebno zaustaviti: pomirenje, praštanje i ekumenizam.
Priprava bi trebala imati nekoliko težišta. Jedan je od prioriteta, istaknuli su biskupi, izgradnja naših vjerskih zajednica po povratku prognanika. Duhovna obnova treba zahvatiti sve; poeevši od sveaenika, redovnika, redovnica pa do Kristovih vjernika laika. Naglašeno je kako ovo razdoblje treba biti usredotoeeno na intenzivniji odgoj i formaciju našeg laikata. Na organizacijskom planu zakljueeno je da osim Središnjeg odbora, koji se sastoji od tri biskupa, treba uai po jedan predstavnik iz svake dijeceze te predstavnik Konferencije viših redovniekih poglavara i predstavnica Unije viših redovniekih poglavarica. Svaka dijeceza treba organizirati svoj vlastiti odbor na eelu s biskupom.
U programu pripreme za Veliki jubilej je i hodoeašae mladih koje ae se organizirati u Splitu 11. do 12. svibnja 1996.
Na ovom zasjedanju dan je izvještaj o formiranju mješovite komisije biskupa i viših redovniekih poglavara i poglavarica. U tu komisiju izabrana su tri biskupa Hrvatske biskupske konferencije a Biskupska konferencija BiH ae tako?er imati svoja tri predstavnika.
Sarajevski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljia izvijestio je hrvatske biskupe o situaciji u svojoj nadbiskupiji i teškom stanju u kome se nalaze Hrvati katolici u banjoluekom podrueju skupa sa svojim biskupom i sveanicima.
Problematika župne kateheze i katoliekog vjeronauka u školi bila je i ovaj puta tema na zasjedanju biskupa.
Tema razgovora bili su i nacrti ugovora izme?u Svete Stolice i Republike Hrvatske. Elanovi biskupske Komisije izvijestili su Sabor o daljnim koracima koji su ueinjeni na tom podrueju.
Razmotren je nacrt Statuta Katoliekoga bogoslovnog fakulteta i pitanje definiranja statusa nastavno-znanstvenih instituta pri Katoliekome bogoslovnom fakultetu. O toj su toeki biskupi raspravljali na razini potreba Crkve u sadašnjem hrvatskom društveno-kulturnom kontekstu uzimajuai u obzir crkvenopravne i državanopravne propise.
Tijekom ovog zasjedanja gosti hrvatskih biskupa bili su delegati “Kirche in Not” koji su izvjestili hrvatske biskupe o svom karitativnom djelovanju tijekom proteklih godina domovinskog rata.
Veainu tema i stavova ovoga trodnevnog zasjedanja biskupi su izrekli u svojim dvjema porukama: u poruci svima vjernicima i zasebnoj izjavi o situaciji u banjoluekoj biskupiji, katolicima Hrvatima u Vojvodini, i na podrueju kotorske biskupije.
Prvog dana zasjedanja biskupi su po uobieajenoj tradiciji, slavili koncelebriranu misu koju je predvodio zagrebaeki nadbiskup i predsjednik HBK kardinal Franjo Kuharia a propovijedao je zadarski nadbiskup koadjutor mons. Ivan Pren?a. U srijedu 11. listopada svi elanovi Biskupske konferencije bili su na prisutni na promociji zbornika “Zagrebaeka biskupija – Zagreb 1094-1994.” Tiskovni ured HBK