ćibenik, 30. 9. 1995. (IKA) – Blagdan sv. Mihovila, začtitnika čibenske biskupije i samoga grada 29. rujna sve~ano je proslavljen u čibenskoj katedrali sv. Jakova. Misno je slavlje predvodio splitsko-makarski nadbiskup Ante Juriđ u zajedničtvu sa čibenskim biskupom Sređkom Badurinom, dubrova~kim biskupom Ćelimirom Puljiđem, hvarskim biskupom Slobodanom ćtambukom, zadarskim nadbiskupom koadjutorom Ivanom Prenšom, pomođnim splitskim biskupom Marinom Baričiđem i velikim brojem sveđenika. Na po~etku mise čibenski je biskup podsjetio nazo~ne na nedavno oslobošene župe čibenske biskupije, koje slave sv. Mihovila kao svog začtitnika, a ~iji vjernici na danačnji dan slave misu na ručevinama svojih crkvi. To su župe Ličane Ostrova~ke sa crkvom sv. Mihovila u Vukčiđu, koja je zapaljena, župa Promina sa crkvom sv. Mihovila u Oklaju, koja je sručena i župa Kijevo, ~ija je crkva sv. Mihovila takošer sručena do temelja. Biskup Badurina tom je prigodom spomenuo joč jedan jubilej, jubilej čibenske katedrale.
U ponedjeljak, 2. listopada, stota je obljetnica kako je papa Leon XIII. katedralu sv. Jakova proglasio bazilikom. To je dokaz da je čibenska katedrala cijenjena “kao prostor bogoslužja, kao prostor žarke molitve, kao prostor u kome se sakuplja, u~vrčđuje i izgrašuje Božja Crkva i u gradu ćibeniku i u ~itavoj biskupiji”. Nadbiskup Ante Juriđ u propovijedi je istaknuo zna~enje imena Mihovil – “Tko je kao Bog”, rekavči da je Mihael, arkanšeo Božji, svjestan Božje veli~ine i mođi, doviknuo ne samo Luciferu, nego i svim naračtajima: “Tko je kao Bog”! “I danas je ta rije~ upuđena nama Hrvatima. Jer kada analiziramo sve čto se dogodilo kroz ovih nekoliko ratnih godina, vidimo da to nije samo djelo mudrosti i mođi ljudske. Bog je tu bio milosrdan svom narodu, koji je skručen, svjestan svoje nemođi, vapio i molio za Božju pomođ”, rekao je nadbiskup Juriđ.