Zagreb, 12. 9. 1995. (IKA) – U ponedjeljak 11. rujna održana je u Europskom domu u Zagrebu, Juričiđeva 1, tiskovna konferencija pod naslovom “O etici u politici”. Sudionici konferencije su, mešu ostalim, izrazili zabrinutost čto se ni Katoli~ka Crkva u hrvatskom narodu na primjereni na~in ne zauzima za eti~nost u politi~kom životu, čto dovoljno glasno ne progovara o prvenstvu ljudskog dostojanstva nad svim politi~kim interesima, čto, navodno, ne pruža otpor sve ja~em jednoumlju.
Na toj tiskovnoj konferenciji, koju je sazvao predsjednik Ćrtvoslovnog dručtva prof. dr. Zvonimir ćeparoviđ, osim njega govorili su poznati javni djelatnici Vlado Gotovac, Marko Veselica, Josip Kokiđ i Boris Kunst.
Dr. ćeparoviđ je upozorio da govor o etici u politici nije veđ po sebi kontradiktoran, premda politika nije naj~asniji poziv na svijetu. Etika je kriti~ko stajaličte prema postojeđoj moralnoj praksi, a u posljednje vrijeme u načem dručtvu ima sve viče nemoralnih pojava. Predstojeđa, ili veđ navodno dogovorena, podjela Bosne je po njegovu uvjerenju zlo~ina~ka, jer je agresor nagrašen i Srbija je na putu da priješe Drinu. Izrazio je negodovanje zbog najnovijih televizijskih kleveta o nekim ~elnicima oporbenih stranaka. Govorio je i o aktualnim nepravdama prema invalidima i drugim ugroženim skupinama u načoj državi.
Vlado Gotovac je iznio svoje razloge zbog kojih bi se hrvatska javnost morala uznemiriti stanjem u politi~kom životu zemlje. On upozorava da se upravo dogaša napad na sve oporbene stranke sa zahtjevom da se svi našemo u istom pokretu. To podsjeđa na stanje u europskom politi~kom životu tridesetih godina i predstavlja otvoreni makijavelizam. Naveo je davnu misao Karla Schmidta o jedinstvu troglasa: država, pokret i narod. On u tome vidi simptome gubljenja povjerenja da bi dručtvene snage bile sposobne rječavati nacionalne probleme, te da je rije~ o otkazivanju vjere u parlamentarizam. Trijumf nacije zbog uspječnog oslobašanja donedavno zaposjednutih podru~ja, po njegovu se mičljenju pretvara u trijumf vladajuđe stranke koja sve viče postaje pokret. On primjeđuje da se u javnosti viče ne govori o dužnostima, nego se sve svodi na partijsku stegu i odgovarajuđe zasluge, kao da nema javnosti koja mora nadgledati vlast. Gotovac se zgraža čto se s vladajuđih mjesta ~uju primjedbe da se neki od oporbe “nisu dovoljno veselili” uspjehu pothvata “Oluja”. To bi zna~ilo prisiljavati grašanina da svoj privatni život u~ini javnim, da dopusti nekome da mu mjeri emocije i privatnu misao, čto je tipi~no za totalitarne diktature. On ne može pojmiti da takve tendencije prevladavaju u stranci koja isti~e svoje krčđansko-demokratsko usmjerenje, kad je zapravo rije~ o nijekanju samih temelja krčđanske antropologije. Đim politika postaje pitanje slobode, tvrdi Gotovac, makijavelizam postaje ~ovjeku neprijatelj. Moramo se radovati i surašivati u oslobašanju i utvršivanju Hrvatske izvana, ali istodobno moramo se zabrinuti da tu Hrvatsku ne izgubimo iznutra.
Marko Veselica je upozorio da u svako ratno i poratno doba postoji opasnost mafijačtva, te se stvara mafijački kriminalni sloj koji zlorabi domoljublje.
Slaven Letica, koji je kao predsjednik HVEP-a predstavljao domađina te tiskovne konferencije, rekao je da ne gleda tako pesimisti~ki, ali da se na~elno pouzdaje u instinkt bivčih politi~kih zatvorenika kao čto su Gotovac i Veselica. On nema iluzije da bi ovog ~asa u Hrvatskoj moglo dominirati opđe dobro, kad oko 50 obitelji kontrolira oko 80% profita.
Josip Kokiđ je rekao da je neposredni povod toj tiskovnoj konferenciji aktualni napad na ~lanove HSLS-a, u ~emu se ne pazi ni na kakvu etiku. Upravo je on posebno istaknuo da Crkva u Hrvata joč nije izvrčila svoju dužnost javno progovorivči u prilog ugroženih i poniženih ljudi.
Boris Kunst iz Udruge radni~kih sindikata Hrvatske posebno je svratio pozornost nazo~nih na tečko stanje u kome se nalaze mnogi invalidi, te istaknuo nehumani postupak odgovornih prema poduzeđu DIOZ u kome su zaposelni upravo invalidi, a koje, navodno, ide u ste~aj.
Na kraju je dr. ćeparoviđ predstavio kao posebnog gosta toga skupa bihađkog gradona~elnika Hamdiju Kabiljagiđa, istaknutog pravnika koji je viče od tri godine proveo u opsjednutom gradu, pozivajuđi u pomođ svjetsku javnost. Kabiljagiđ se zahvalio čto ima priliku progovoriti u Zagrebu i izrazio svoju zabrinutost kako đe se tečko razvijati demokracija i puna zakonitost u Bosni i Hercegovini kad je takvo stanje u Hrvatskoj.
Dr. Zvonimir ćeparoviđ posebno je upozorio kako se neki hrvatski teolog, kojega nije htio imenovati, u visokotiražnim dnevnim novinama, navodno, izrazio protiv demokracije. (O~ito je rije~ o poznatome splitskom sveđeniku don Ivanu Cvitanoviđu koji je u “Slobodnoj Dalmaciji” od 10. rujna objavio tekst pod naslovom “Pravo izbora stranke”. U tom, pak, ~lanku Cvitanoviđ doista bilježi kako se revolucijom nikada ne uspostavlja demokracija i kako je Aristotel demokraciju ubrajao mešu negativne oblike vladanja, ali isti~e vlastito mičljenje da “mi koji želimo slobodna ~ovjeka, nastojimo uspostaviti demokraciju u kojoj bi bilo istinski moguđe ostvariti zrelu osobnost” te da demokracija nije dijete liberalizma i individualizma nego je “uvijek dijete prave ljubavi” i da je “sloboda temeljna oznaka istinske demokracije”. Don Ivan zaklju~uje: “Svima onima koji se bore za demokraciju preporu~ujem da budu jako oprezni u svojim izjavama i tvrdnjama, jer đe ina~e raskrinkati i ozloglasiti sami sebe”.)