Zagreb, 6. 9. 1995. (IKA) – Đlanovi Odbora za izgradnju svetičta “Sveta Mati Slobode” i arhitekt zdanja Nikola Bačiđ priredili su 6. rujna tiskovnu konferenciju u salezijanskom samostanu na Knežiji u Zagrebu. Odbor predvošen promicateljem izgradnje salezijancem don Petrom ćimiđem izvjestio je nazo~ne o nastanku zamisli za izgradnju Svetičta u spomen palima za domovinu, te o tijeku realizacije i pripreme za izgradnju, o po~etku izgradnje 6. rujna s pripravnim poslovima na samom gradiličtu.
“Ideja za izgradnju Svetičta proistekla je iz potrebe da se sa~uva uspomena na sve one koji su pridonjeli u izgradnji slobodne domovine, bilo svojim životom bilo nekom drugom osobnom žrtvom. Ono neđe biti samo zagreba~ko svetičte, nego svehrvatsko svetičte za sve žrtve iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, te iseljene Hrvatske”, istaknuo je don Petar na po~etku konferencije. Zamisao o izgradnji svetičta podrpli su i kardinal Franjo Kuhariđ koji je predložio ime Svetičta, i predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tušman. U prikupljanju dobrovoljnih priloga, uklju~ili su se i HEP, HPT, ZAP, te pojedine hrvatske banke.
Prema zamisli arhitekta Nikole Bačiđa, Svetičte bi sadržavalo ophodni zid s kenotafom, praznim grobom, u obliku galerije na ~ijim đe kamenim zidovima biti uklesana imena svih načih poginulih. Spomenik u obliku praznog groba ozna~avao bi grob za sve pale u ratu, bilo da im se za grob zna ili ne zna. U sklopu Svetičta bit đe sagrašena memorijalna kapelica sazdana s prednje strane od dijelova razručenih crkava i spomenika iz cijele Hrvatske s oznakama starohrvatske krčđanske ikonografije. Predviša se joč i izgradnja pastoralnog centra za mlade. O tom svetičtu smječtenom u zagreba~kom naselju Jarun, skrbit đe sveđenici salezijanci.