"KRIĆ JE ISTO ćTO I MATERINSKI JEZIK" Rasprave za i protiv križeva u austrijskim čkolama
Be~ (IKA )
Be~, 22. 8. 1995. (IKA) - Sli~no kao i u Njema~koj, i u Austriji su se po~eli javljati glasovi iz liberalnih stranaka, te iz stranke zelenih, koji pozivaju da se iz čkolskih u~ionica u toj zemlji uklone križevi. Najglasnija je u tome zahtjevu bila preds
Be~, 22. 8. 1995. (IKA) – Sli~no kao i u Njema~koj, i u Austriji su se po~eli javljati glasovi iz liberalnih stranaka, te iz stranke zelenih, koji pozivaju da se iz čkolskih u~ionica u toj zemlji uklone križevi. Najglasnija je u tome zahtjevu bila predsjednica austrijskoga Liberalnog foruma dr. Heide Schmidt koja smatra kako treba, ne samo ukloniti križ kao vjersko obilježje iz u~ionica, nego i iz vjeronauka ukloniti sve čto je specifi~no za neku vjeru. U~enicima treba “neutralno” tuma~iti vjerske istine svih religija, kako bi oni sami mogli izabrati kojoj vjeroispovijesti žele pripadati. Na tu su izjavu očtro reagirali katoli~ki krugovi u Austriji. Predsjednica Austrijske katoli~ke akcije mr. Eva Petrik ustvrdila je kako je križ simbol pripadnosti odrešenoj kulturi i narodu, kao i materinski jezik. Zahtjev da se u čkolama predaje “vjerski neutralan” vjeronauk, Petrik smatra apsurdnim, jer bi se jednako tako moglo tražiti da se u austrijskim čkolama istodobno predaju njema~ki, engleski, francuski, talijanski, čpanjolski i ostali europski jezici, kako bi u~enik nakon zavrčene srednje čkole mogao slobodno izabrati koji đe mu jezik biti materinji.
Prema konkordatu, potpisanom izmešu Republike Austrije i Svete Stolice god. 1962, odrešeno je da đe u čkolama, u kojima je ponušena moguđnost vjerske nastave, te u svim vičim, visokim i politehni~kim čkolama, ~iji su u~enici veđinom pripadnici katoli~ke ili evangeli~ke vjeroispovijesti biti stavljen križ u u~ionice. I prije potpisivanja konkordata križevi su bili u u~ionicama u austrijskim čkolama, a zabranila ih je tek god. 1938. nacisti~ka vlast. Austrijski savezni kancelar Franz Vranitzky i vicekancelar Wolfgang Schuessel založili su se za počtivanje konkordata i ostanak križeva u čkolama. Odnosi su Crkve i države u Austriji srešeni i zadovoljavajuđi, te želimo da tako i ostane, rekao je savezni kancelar u razgovoru za “Neuen Kronenzeitung”. Križevi nisu samo znak pripadnosti krčđanstvu veđ i simbol austrijskoga identiteta i povijesti, istaknuo je Schuessel. Ministrica za nastavu Elisabeth Gehrer rekla je u razgovoru s novinarima kako je križ “simbol tolerancije i mira, te izri~aj identiteta i kulture Austrijanaca”.
Biskup St. Poeltena dr. Kurt Krenn bio je gost emisije ORF-a, u kojoj mu je sugovornica bila dr. Heide Schmidt. Pozivanje biskupa Krenna da govori o tako osjetljivome pitanju, izazvalo je prosvjede mnogih krčđanskih udruga, ali i laika, mešu kojima i predsjednika evangeli~koga nadcrkvenoga vijeđa dr. Johannesa Dantinea. Dr. Dantine smatra kako pozivanje u emisiju najneomiljenijega austrijskog biskupa ima negativan u~inak za krčđane u javnome mijenju, a znakovito je, tvrdi on, čto ORF uvijek kad se radi o važnoj ili osjetljivoj temi za Crkvu kao sugovornika ima biskupa Krenna.