Zagreb, 11. 8. 1995. (IKA) – O krajnje alarmantnoj situaciji u kojoj su se načli svi Hrvati i ostali nesrbi na banjolu~kome podru~ju novinare su na danačnjoj konferenciji za tisak izvijestili predsjednik Zajednice Hrvata sjeverozapadne Bosne ing. Vjekoslav Tripalo i predsjednik Upravnog odbora Zajednice mr. Grga Kolobariđ. Na podru~je Banje Luke u posljednih nekoliko dana stigao je veđi broj Srba izbjeglih na to podru~je iz Hrvatske, nakon akcije “Oluja”, a po narešenju Milana Martiđa, samozvanog predsjednika bivče tzv. Republike Srpske Krajine. Takošer je u nekoliko posljednih dana poja~an i teror nad nesrbima Banje Luke i okolice, a prema najnovijim informacijama na nekadačnjem stadionu “Borca” u Banjoj Luci zatvoreno je oko 5.000 Hrvata i katolika s podru~ja okolne Bukovice. Zato~enicima na stadionu nije bilo dopučteno sa sobom ponijeti ni ono najnužnije, pa ~ak ni jednu vređicu vlastite imovine.
“Ćao nam je svakog patnika, ali ipak postoji bitna razlika izmešu nedavno iz Hrvatske izbjeglih Srba i nesrpskog stanovničtva banjolu~ke regije”, istaknuo je na danačnjoj konferenciji Grga Kolobariđ, zamolivči domađe i inozemne novinare da uo~e i svijetu pokažu kako Srbi iz Hrvatske bježe kamionima i sa svojom imovinom, ne protjerani od strane hrvatske vojske, veđ po narešenju vlastitoga vodstva, a Hrvati i ostali nesrbi, posebice muslimani, banjolu~koga kraja veđ ~etiri godine žive u zato~eničtvu, “gledajuđi ~etiri godine smrti u o~i”, da bi na kraju bili brutalno izgnani i protjerani sa svojih vjekovnih ognjičta.
Odlazak iz Banje Luke se plađa, istaknuto je na konferenciji, a karta za izlazak stoji 1.700 njema~kih maraka za odraslu osobu, i nečto manje za dijete. O tome da se u tome kraju radi o etni~kome ~ičđenju do potpuno ~iste etni~ki srpske zajednice svjedo~i i ~injenica kako se protjerivanjem iz Banja Luke bave posebne agencije. “Sada postoje i nečto jeftinije agencije, pa je tako posljednja skupina izgnanih Hrvata izlazak plađala 600 DEM po odrasloj osobi, odnosno 350 DEM po djetetu”. No prisjetimo se da je upravo ta posljednja skupina Hrvata iz banjolu~kog kraja u Hrvatsku stigla preplivavči Savu. “Službene vlasti se” ~ulo se danas na press konferenciji, “ograšuju od ovih zlodjela, ali u ~etiri godine nije uhiđen niti jedan osumnji~eni”. Imena zlo~inaca se znaju, a to potvršuje i poduži popis tzv. intelektualaca, nekadačnjih dobrih susjeda, koji je danas na konferenciji pro~itan, uz napomenu da oni samo rukovode akcijama koje sprovode “mali ljudi”.
Od 80.000 Hrvata, koliko ih je živjelo na tome podru~ju prije rata, ostalo je svega njih 15.000 – 20.000, a 80% preostaloga hrvatskoga stanovničtva u Banjoj Luci ~ine starci i djeca koji trebaju i traže pomođ svjetske javnosti, humanitarnih i politi~kih organizacija. Pored biskupa banjolu~kog Franje Komarice, u banjolu~koj biskupiji se nalazi joč oko 25 ~asnih sestara i 25 sveđenika. Poručene su i potpuno uničtene 42 crkve (od njih su 25 župne), dva samostana, biskupijsko svetičte Male Terezije od Djeteta Isusa, a u nekoliko je navrata bila ba~ena bomba pred katedralu i u biskupijsko dvoričte. Sada su u tome kraju sposobne za bogoslužje svega tri katoli~ke crkve. “No mi smo ipak pročli možda nečto bolje od načih susjeda muslimana. Naime, na banjolu~kome podru~ju viče ne postoji niti jedna jedina džamija”. Bitno je takošer i istaknuti kako niti jedna pravoslavna crkva nije devastirana, a kamo li potpuno uničtena i sravnjena sa zemljom. Na pitanje novinara kako svijet reagira na izvječđa iz banjolu~koga kraja mr. Grga Kolobariđ je odgovorio kako svijet uopđe ne reagira na bezbrojne apele i pozive upomođ koji neprestano dolaze s toga podru~ja. “Svijet ~ak nije reagirao ni na sasvim iskrene suze biskupa Komarice. Svijet ne reagira”. ćto Hrvati banjolu~koga kraja žele? Oni o~ekuju evakuaciju, no samo privremenu, Banjolu~ani ne o~ekuju niti žele život u Republici Hrvatskojili negdje drugdje. Oni se žele vratiti u svoje domove, a Hrvatska se mora založiti za spas svojih ljudi, svoga naroda, ~ulo se danas na kraju konferencije za novinare predsjednika Zajednice Hrvata sjeverozapadne Bosne ing. Vjekoslava Tripala i predsjednika Upravnog odbora Zajednice mr. Grge Kolobariđa.