Wuerzburg, 9. 8. 1995. (IKA) – Wuerzburčki prelat i pastoralni teolog dr. Josef Rabas, odbacio je predbacivanja “tajnog biskupa” Jana Blaha, koja se odnose na buduđa zalaganja tajno zarešenih sveđenika i biskupa u Republici Đečkoj. Rabas je izjavio da đe se taj problem sam od sebe riječiti zbog starosne dobi osoblja. U isto vrijeme Rabas se usprotivio uspostavi prelature za tajno rešene oženjene sveđenike i biskupe. Rabas je sasvim očto izjavio da Crkva u Đečkoj treba “ponajviče cjelovitost i jedinstvo, a ne da se katolici mešusbno cijepaju i komadaju, ali i Crkvu razdiru”. Prelat Rabas koji je živio desetljeđima u Wuerzburgu i Rimu, gdje je do mirovine predavao kao pastoralni teolog na Teoločkom fakultetu, objačnjava da su biskupska rešenja bez papina znanja veliki problem. “Nitko mi ne može ređi, da nije bilo moguđe ostvariti kontakte sa Svetom Stolicom. Bilo ih je moguđe ostvariti i u težim uvjetima. O ~emu postoje, joč i danas, svjedo~anstva i ~injenice”, prokomentirao je Rabas ne predbacujuđi im čto su se dali zarediti bez papina odobrenja, jer misli da su “imali dobru namjeru, ali to nije bilo razborito”. Rabas je doslovno rekao: “Cilj je bio valjan. Crkva je bila u vrlo velikoj opasnosti. Ali nikada nije bila u takvoj opasnosti da izumre.” Na upite katoli~kih novinara, da li u Moravskoj postoje i žene biskupi, Rabas je odgovorio da nije siguran, buduđi da postoje pozitivne i negativne predpostavke. Pastoralni teolog se nadalje usprotivio uporabi terminologije “tajno rešenje” i “podzemna – ilegalna Crkva”, rekavči da je to terminologija iz komunisti~kog vremena. “Daj im slobodu, tada se ničta tajno neđe dogoditi”, glasilo je komunisti~ko nastojanje. Prelat Rabas je istog mičljenja i zato predbacivanja “tajnog biskupa” Jana Blaha, terminologija koju je sam odabrao i koja podsjeđaju na blizinu komunisti~kom režimu, prelata Rabasa podsjeđa na neko “prostačtvo” i “klevetanje”.