Čitanja: Zah 8, 20-23; Lk 9, 51-56

1. Danas, na spomendan Male Terezije od Djeteta Isusa, svetice “malog puta” i zaštitnice Glasa Koncila, a koju je blaženi papa Ivan Pavao II. godine 1997. proglasio naučiteljicom Crkve, okupili smo se u našoj prvostolnici da zahvalimo Bogu za pedeset godina Glasa Koncila. Zlatni jubilej Glasa Koncila posljednički je povezan s Drugim vatikanskim koncilom. Nalazimo se u Godini vjere, koju je papa Benedikt XVI. otvorio 11. listopada prošle godine, prigodom pedesete obljetnice početka Drugog vatikanskog koncila. U Godini vjere obilježava se i proslava zlatnog jubileja Glasa Koncila. Katolički tjednik Glas Koncila usko je vezan s Drugim vatikanskim koncilom, štoviše njegov je hrvatski plod, jer ga je događaj Koncila pokrenuo.
Drugi vatikanski koncil, kojega je pokrenuo blaženi papa Ivan XXIII. jest, kako je to posvjedočio blaženi Ivan Pavao II., “velika milost koju je zadobila Crkva u 20. stoljeću”. U njemu je Crkvi ponuđen siguran kompas da bi usmjerio naš hod tijekom trećeg tisućljeća. A upravo jučer, papa Franjo je na konzistoriju u Vatikanu obznanio da će obojica papa: Ivan XXIII. i Ivan Pavao II., na nedjelju Božanskog milosrđa, 27. travnja 2014. godine, biti uvršteni među svete Katoličke Crkve. Stoga danas zahvaljujemo Bogu što smo dionici velikih događaja naše vjere koji su nam dar, poziv i usmjerenje.

2. Sveti Luka u današnjem Evanđelju govori kako je Isus, kad su se navršili dani da bude uznesen, sa svom odlučnošću krenuo prema Jeruzalemu. U raspoloživosti da se potpuno preda Božjoj volji, sve do smrti na križu, ostvario se smisao Isusova života na zemlji, a Otac ga je proslavio. To je i put Isusovih učenika, ali samo uz uvjet da riskiraju vlastiti život, da trpe za druge, da se potpuno posvete radu što ga je Krist započeo, da se predaju Bogu prepuštajući se njegovoj providnosti. To je odlučnost Radosne vijesti.
U dobrom i blagom papi Ivanu XXIII. prepoznajemo tu kristovsku odlučnost kojom je usmjerio Crkvu da krene putem Koncila. I u Povijesti jedne duše, autobiografiji svete Male Terezije, snažno odzvanjaju riječi kao što su: smionost, odvažnost, hrabrost. To je odlika Kristovih učenika koji se u poslušnosti Duhu Božjemu ne boje novih putova. A sam Isus je u današnjem Evanđelju prekorio apostole i sve ih poslao na novi put. “I odoše u drugo selo”. U životu je često potrebno ostaviti male sigurnosti i usmjeriti se prema bitnome. Božji svijet je velik.

3. Papa Ivan XXIII., u najavi, Koncil smješta u zoru novoga doba za Crkvu i čovječanstvo, zacrtao je obnovu i reformu Katoličke Crkve, a pritom je želio da Crkva postane spremnija dati doprinos u rješavanju problema suvremenog svijeta. Papa je posegnuo za slikom “nove Pedesetnice”, odnosno “novih Duhova”, kako bi na taj način dao odgovarajući izraz značenju povijesnog trenutka i obvezi Crkve da se s njime suoči i da mu prikladno odgovori.
Nošeni tom idejom, da se na prikladan način odgovori povijesnom trenutku Crkve u hrvatskom narodu, oduševljeni i samoprijegorni inicijatori – s blagoslovom tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Šepera – pokrenuli su u listopadu 1962. godine bilten Glas s Koncila koji je godinu dana kasnije počeo izlaziti kao dvotjedne katoličke novine Glas Koncila, da bi u siječnju 1985. godine dvotjednik prerastao u tjednik.

4. Slaveći danas zlatni jubilej Glasa Koncila zahvaljujemo Bogu za darove koje je našoj Crkvi i hrvatskom narodu darovao proteklih pedeset godina po djelu Glasa Koncila. Ne smijemo zaobići ljude vezane uz Glas Koncila, braću i sestre među nama, kao i one koji su pred nama otišli “obilježeni znakom vjere”. Oni su uložili i ulažu svoje napore da snažnije zaživi Božja prisutnost u hrvatskom crkvenom i društvenom životu.
Koliko je samo vjernika u Crkvi u hrvatskom narodu osjetilo potporu i svjetlo koje je ulazilo i ulazi u njihove domove tijekom pola stoljeća izlaženja Glasa Koncila. Ovdje smo kao hodočasnička Crkva koja se pridružuje nebeskoj da bi u molitvi, u tom jedinstvenom izrazu koji uspijeva obuhvatiti sve osjećaje i sva nadanja, zahvalili Bogu za dar Glasa Koncila. Večeras smo okupljeni i da bismo molitvom tražili od Boga mir za sve naše nemire i nemire prošlih vremena, da bismo sve ljude koji gore i koji su gorjeli za Crkvu unijeli u zajedništvo i zahvalnost ove Euharistije.

5. Glas Koncila pojavio se najprije kao odgovor na potrebu da svećenici i vjernici budu informirani o Drugom vatikanskom koncilu, a tijekom desetljeća od crkvenog izvjestitelja postao je forum, medij kroz koji Crkva predstavlja svoje stavove i utječe na razvoj hrvatske sadašnjosti. Glas Koncila je sudjelovao u svim velikim događanjima Crkve u hrvatskom narodu.
Glas Koncila pojavio se kao glas Crkve koja je bila isključena iz javnosti i uspio je za vrijeme komunističkog totalitarizma ostati jedini slobodni list na koji državna vlast nije izravno utjecala, uz cijenu zapljena, poziva na obavijesne razgovore, sudske tužbe i ostale provokacije kojima su sustavno bili izloženi urednici i djelatnici Glasa Koncila. Činjenica da Glas Koncila i tijekom godina 21. stoljeća osporavaju neki predstavnici vladajućih političkih struktura i ideologija, pokazuje da su te novine očuvale neovisnost u odnosu na vladajuće i različite ideološke pritiske, posebno kad je riječ o zauzimanju za život te dostojanstvo čovjeka, hrvatskog naroda i Crkve.

6. U sadašnjem vremenu kada medijske slobode u Hrvatskoj dolaze u pitanje, što se manifestira posebice da mediji postaju poligoni, vježbališta za agresivno nametanje ideologija čije su žrtve istina, čovjek i društvo u cjelini, Glas Koncila pozvan je da bude lučonoša koji na vidjelo donosi istinu. Pozvan je promatrati suvremene pojave iz perspektive vrjednota koje proizlaze iz Evanđelja. Pozvan je biti most između društva i Crkve, da iz dana u dan postaje sve više susretište, prostor dijaloga, promicatelj inicijativa koje povezuju ljude.
Ova je obljetnica poziv Glasu Koncila da se neprestano obnavlja, kako bi mogao biti u službi novog, koncilskog lica Crkve. Neka hrabrost njegovih inicijatora bude poticaj sadašnjim urednicima i djelatnicima za nove početke hoda i rasta u drugoj polovici njegovog stoljeća.
Od katoličkog tiska se traži da bude u službi istine, da na novi način prati život ljudi našega vremena, da bude sposoban pristupiti, razumjeti i prihvatiti ljude današnjice, sa svim njihovim željama i potrebama, jer ti su ljudi i njegovi čitatelji, a zatim i promicatelji. Ojačani iskustvom života u komunističkom režimu i novim traženjima u vremenu tranzicije, Domovinskog rata te društva demokracije, osjećamo u današnje vrijeme potrebu posvješćivanja važnosti katoličkog tiska u životu vjerničkih zajednica. Stoga neka zlatni jubilej Glasa Koncila bude poticaj za godišnje organiziranje dana katoličkog tiska kako bi se što bolje upoznalo i što više podupiralo katolički tisak u našoj crkvenoj i društvenoj stvarnosti.

7. Draga braćo i sestre, Glas Koncila je danas nakon pedeset godina stasanja, kušnja, traženja i potvrđivanja još snažnije pozvan biti u službi oblikovanja katoličke javnosti u hrvatskom narodu. Danas možemo reći da je prevažno pitanje suvremenog pastorala upravo pitanje kulture. Dobro osjećamo koliko u sadašnjem vremenu nedostaje javna vjernička riječ, koja je sposobna proročki i dijaloški pomoći čovjeku da se brani od suvremenih manipulacija. Držim da zrelost našega naroda uvelike ovisi o snazi kršćanske kulture u kojoj kršćanska javnost ima nezamjenjivo mjesto.
Večeras prepoznajemo i priznajemo velika učinjena djela, za koja su veliki ponizni ljudi prije pedeset godina, od kojih su neki među nama, znali da su samo služitelji tih djela, a ponekad i s kaležom trpljenja u rukama. Neka im Bog bude punina nebeske radosti.
U zahvalnosti i molitvi mislim na svog prethodnika, blagopokojnog slugu Božjega kardinala Franju Kuharića, te zazivam zagovor Presvete Bogorodica Marije, svetih i blaženih iz hrvatskog naroda, posebno blaženog Alojzija Stepinca da poslanje Glasa Koncila, kršćanskom hrabrošću i ustrajnošću, bude nositelj radosti i nade u svim ljudskim neizvjesnostima. Amen.