PISMA BANJOLUĐKOG BISKUPA SRPSKIM VLASTIMA Onemoguđavanje nazo~nosti i djelovanja crkvenim institucijama - samostanima i župama u Bosanskom Aleksandrovcu, Novoj Topoli, Mahovljanima i Trnu.
Banja Luka (IKA )
Banja Luka, 4. 7. 1995. (IKA) - Banjolu~ki biskup dr. Franjo Komarica uputio je, u subotu, 1. srpnja, službeni dopis Radovanu Karadžiđu, kojem ujedno prilaže i kopije dopisa upuđenih predsjednicima skupčtina opđina Laktači i Gradička, a u svezi s "bespr
Banja Luka, 4. 7. 1995. (IKA) – Banjolu~ki biskup dr. Franjo Komarica uputio je, u subotu, 1. srpnja, službeni dopis Radovanu Karadžiđu, kojem ujedno prilaže i kopije dopisa upuđenih predsjednicima skupčtina opđina Laktači i Gradička, a u svezi s “bespravnim otušenjem imovine Katoli~ke Crkve i onemoguđavanja nazo~nosti i djelovanja crkvenim institucijama – samostanima i župama u Bos. Aleksandrovcu, Novoj Topoli, Mahovljanima i Trnu”. Nakon čto se viče puta bezuspječno obrađao, pismeno i usmeno, lokalnim, ali i republi~kim vlastima, piče biskup Komarica, “ponavljam i Vama svoju molbu, da shodno Ustavu RS i Vačim kompetencijama, omoguđite pozitivno rječavanje ovih, kao i mnogih drugih aktualnih problema u koje su – bez ikakve svoje krivice – uvu~eni pripadnici i institucije Katoli~ke Crkve na podru~ju Republike Srpske”.
U pismu Nebojči Ivačtaninu, predsjedniku SO Gradička, biskup Komarica upozorava: “Premda su pročla skoro dva mjeseca od nasilnog protjerivanja preostalih katoli~kih redovnica iz njihovog drevnog samostana ‘Svete Obitelji’ u Novoj Topoli, sve do sada nikome od kompetentnih predstavnika banjolu~ke biskupije, odnosno Katoli~ke Crkve, kao zakonitih vlasnika i upravitelja spomenutih crkvenih dobara, nije omoguđen bilo kakav kontakt s Vama osobno, Vačim zastupnicima, niti s osobama koje su po Vačem odobrenju učle u posjed crkvene imovine.” Nadalje biskup navodi: “Kroz isto to vrijeme onemoguđeno je katolicima župe Nova Topola primanje svetih sakramenata, ~ak i u tečkoj bolesti, pred smrt.” Stoga biskup Komarica ponovno traži “uvid u sadačnje stanje bespravno uzurpiranih crkvenih dobara”, kao i “zajedni~ki dogovor o daljnjoj sudbini, kako preostalih ~lanova – župljana te župe, tako i cjelokupne samostanske i župne pokretne i nepokretne imovine”.
U pismu Stevanu Joviđu, predsjedniku SO Laktači, biskup Komarica podsjeđa na razvoj nasilja u toj opđini veđ od 1991. kada su pripadnici bivče JNA u rujnu 1991. oružano napali župnu crkvu sv. Franje Asičkoga u Mahovljanima, te zabranili bilo kakvo liturgijsko okupljanje u toj crkvi, progona župnika i tečkog očteđenja crkve i župnog stana, te potpunog uničtenja zgrada ekonomije banjolu~ke biskupije. Zatim biskup podsjeđa na “vandalsko protjerivanje katoli~kih redovnica (u svibnju tekuđe godine) iz starodrevnog samostana ‘Marijanovac’ u Bos. Aleksandrovcu” i na “zlo~ina~ko miniranje nove župne crkve ‘Sv. Josipa’ i uničtavanja požarom župnoga pastoralnog centra u mjesnoj zajednici Trn”. Biskup Komarica u zavrčnici svoga pisma traži susret s nositeljima vlasti u svrhu dogovornog rječavanja daljnje sudbine crkvenih zgrada, imovine i preostalih ~lanova Katoli~ke Crkve u tri spomenute župe na podru~ju opđine Laktači.