PROTONAMJESNIK MILENKO POPOVIŠ NA SJEDNICI VIJEŠA ZA EKUMENIZAM I DIJALOG HBK Broj od 14.000 pokatoli~ene srpske djece u hrvatskoj plod je "stanovite kombinatorike"
Zagreb (IKA )
Zagreb, 23. 5. 1995. (IKA) - Pod predsjedanjem biskupa Žure Kokče u Zagrebu je 22. svibnja o.g. održana sjednica Vijeđa za ekumenizam i dijalog Hrvatske biskupske konferencije. Tajnik Vijeđa dr. Antun ćkvor~eviđ izvijestio je ~lanove Vijeđa o ekumenskim
Zagreb, 23. 5. 1995. (IKA) – Pod predsjedanjem biskupa Žure Kokče u Zagrebu je 22. svibnja o.g. održana sjednica Vijeđa za ekumenizam i dijalog Hrvatske biskupske konferencije. Tajnik Vijeđa dr. Antun ćkvor~eviđ izvijestio je ~lanove Vijeđa o ekumenskim zbivanjima kod nas, posebice u Zagrebu, te o djelovanju Vijeđa od pročlogodičnje posljednje sjednice. Potom su predstavnici pojedinih biskupija prikazali stanje ekumenizma u svojim sredinama: dr. Nedeljko Ani~iđ za splitsku nadbiskupiju, dr. Mile Bogoviđ za rije~ko-senjsku nadbiskupiju, mr. Antun Đe~atka za šakova~ku biskupiju, te mr. Nikola-Nino Kekiđ za križeva~ku eparhiju. U skladu s preporukama novog ekumenskog Direktorija zaklju~eno je da đe se pojedini ~lanovi Vijeđa u svojim sredinama zauzeti za uspostavu biskupijskih delegata za ekumenizam tamo gdje oni joč ne postoje, te da đe s voditeljima crkvenih u~iličta i sjemeničta u Hrvatskoj raspraviti pitanje ekumenskog obrazovanja buduđih sveđenika, a redovni~ke zajednice upozoriti na nove istaknute sadražaje ekumenskog Direktorija s obzirom na njihovu ekumensku zauzetost.
Svoju pozornost Vijeđe je usredoto~ilo na tri aktualna ekumenska pitanja: 1. Rad Komisije povjesni~ara na interpretaciji hrvatsko-srpske povijesti; 2. Papin poticaj na pomirenje u njegovu govoru u Zagrebu, prijedlog kardinala Kuhariđa mitropolitu Jovanu Pavloviđu i Pismo HBK u povodu 50. obljetnice zavrčetka II. svjetskog rata; 3. pitanje srpskopravoslavne djece na katoli~kom vjeronauku u čkoli.
U drugom dijelu sjednice Vijeđa sudjelovao je i paroh SPC-a u Zagrebu protonamjesnik Milenko Popoviđ koji je iznio stav SPC glede nazo~nosti srpske djece na katoli~kom vjeronauku. Uvod u raspravu o tređem pitanju, pitanju srpske djece na katoli~kom vjeronauku, dao je dr. Antun ćkvor~eviđ istaknuvči pritom kako Katoli~ka Crkva nema izravnoga utjecaja na roditelje pri upisu djece na vjeronauk, te neutemeljenost optužbi o pokatoli~avanju pravoslavne djece u Hrvatskoj. Protonamjesnik Milenko Popoviđ je rekao kako bi bilo dobro da katoli~ki vjerou~itelji iz Zagreba počalju obavijest parohijskom uredu SPC o prijavi srpske djece na vjeronauk, kako bi se za njih organizirala nastava. Tamo gdje nema pravoslavnih sveđenika na podru~ju Zagreba~ke eparhije, po njegovu mičljenju, dobro je da srpska djeca idu na katoli~ki vjeronauk, ali uvijek tako da ostanu ~lanovima Srpske Pravoslavne Crkve, ako su u njoj krčtena. Glede broja od 14.000 navodno pokatoli~ene srpske djece protonamjesnik Popoviđ je primijetio da se radi o čpekulacijama koje polaze od 600.000 Srba u Hrvatskoj prije rata, te se stanovitom kombinatorikom dolazi do toga broja. Milenko Popoviđ se takošer osvrnuo i na traženje potvrda pojedinih katoli~kih župnih ureda o krčtenju djece u Pravoslavnoj Crkvi, te pritom rekao kako takve potvrde SPC ne izdaje. Po njegovim rije~ima krčtenica se izdaje samo za vjen~anje. On je joč izrazio bojazan da se pravoslavna djeca, koja se uklju~uju u prvu pri~est u Katoli~koj Crkvi zajedno s njihovim drugim čkolskim prijateljima, samim time ipak ne bi prevodila iz pravoslavlja u katoličtvo.
U raspravi s katoli~ke strane joč jednom je ponovljeno da Katoli~ka Crkva priznaje punu crkvenost pravoslavnih Crkava i da u dokumentima II. vatikanskog koncila i nakon njega nema govora o prijelazima s pravoslavlja na katoličtvo. Takošer je re~eno kako potvrde o krčtenju koje katoli~ki sveđenici traže od SPC upravo govore o katoli~kom priznavanju pravoslavnog krčtenja i crkvenosti te da nemaju zna~enja ispisa iz Pravoslavne Crkve. Izmešu ostaloga, istaknuto je da novi ekumenski Direktorij, govoređi o moguđnosti sudjelovanja pripadnika isto~nih nekatoli~kih Crkava u sakramentima kod katolika ipak pripominje, da ne bi trebalo sakramente dijeliti vjernicima onih Crkava koje to ne žele. U tome bi slu~aju valjalo razmisliti o pojedina~nim slu~ajevima uklju~ivanja pravoslavne djece na sakramente u Katoli~koj Crkvi kod nas, zaklju~eno je na kraju sjednice Vijeđa za ekumenizam i dijalog HBK, kojom se joč jednom dokazala korist komuniciranja Katoli~ke Crkve i Srpske Pravoslavne Crkve radi uklanjanja nesporazuma uzrokovanih slabim mešusobnim poznavanjam.