Zagreb, 19. 5. 1995. (IKA) – Don Ivan Grubičiđ, župnik i poznati kulturni djelatnik u Splitu, obranio je 18. svibnja ove godine na Filozofskom fakultetu, odsjeku za sociologiju, Sveu~iličta u Zagrebu dizertaciju pod naslovom “Religiozno ponačanje katolika sredinom 80-tih godina u Dalmaciji i vrednovanje toga ponačanja” i stekao pravo na naslov doktora dručtveno-humanisti~kih i teoločkih znanosti s podru~ja sociologije religije. On je prvi sveđenik koji je poslije drugoga svjetskog rata stekao takav doktorat na zagreba~kom Sveu~iličtu. Svoju je dizertaciju obranio pred stru~nim povjerenstvom u kome su bili prof. dr. Vjekoslav Mikecin, kao predsjednik te prof. dr. Ivan Cifriđ i prof. dr. Esad Šimiđ kao ~lanovi.
Prema izvječtajima čto ih je to povjerenstvo dostavilo Znanstveno-nastavnom vijeđu Filozofskog fakulteta u Zagrebu Grubičiđ je svojom dizertacijom dao važni doprinos znanstvenom prou~avanju i vrednovanju pojave religioznosti na tome podru~ju u ono doba, ali su ti rezultati i pokazatelji vrlo zna~ajni i za suvremene prilike. Dr. Ivan Grubičiđ poslužio se za svoj znanstveni rad stru~no provedenim statistikama na cijelom podru~ju splitsko-makarske biskupije, u 11 dekanata i 171 župi i filijali, odnosno na podru~ju 9 tamočnjih opđina. Odgovore na pitanja u anketama dalo je 1530 ispitanika razli~itih dobi, staleža i mjesta stanovanja. Grubičiđ je, prema sudu povjerenstva, pokazao veliko poznavanje takvih istraživanja u svijetu te je primjenio najstru~nije suvremene metode. Dizertacija ima 319 stranica teksta s grafikonima, a pisac se koristio s viče od 120 znanstvenih djela na hrvatskom, talijanskom, francuskom i engleskom jeziku. Djelo đe postati nezaobilazno za sve kojima je potrebno poznavanje religije i religioznosti kao tradicionalne i suvremene pojave u hrvatskom narodnom biđu.
Grubičiđ promatra kako je na razvoj religioznosti djelovala sustavna marksisti~ka državna ateizacija a kako modernizacija, potroča~ka civilizacija sa suvremenim standardom. Do sad najto~nija statisti~ka istraživanja iznose na vidjelo zanimljive ~esto i neo~ekivane broj~ane podatke o crkvenosti, osobnoj religioznosti, molitvenom životu, rijetkom, povremenom ili redovitom sudjelovanju u bogoslužjima te utjecaju religioznosti na moralno ponačanje. Podaci o broju odnosno postotku krčtenja, sprovoda i vjen~anja u seoskim sredinama jako se razlikuju od onih u gradovima. Dok su se npr. skoro sva djeca u seoskim župama krčtavala, u samom Splitu skoro polovica te djece ostajala je bez krčtenja. Istraživanja pokazuju velike razlike religioznog ponačanja u kopnenom djelu toga podru~ja od onoga u priobalju i na otocima. Zaleše je uvelike tradicionalno, a primorje s otocima uvelike modernizirano industrijalizacijom, urbanizacijom i turizmom, te je stoga mnogo viče sekularizirano, manje je redovito crkveno.
Premda se opđenito pokazuje da je na smanjivanje vidljivih pokazatelja religioznosti i crkvenosti mnogo viče djelovala spomenuta modernizacija nego državana ateizacija, osobito stanje na podbiokovskom podru~ju pokazuje da je i kruta državna ateizacija imala velikoga utjecaja.
Premda se cijelo to istraživanje izravno odnosi na stanje od prije desetak godina, i pitanja i odgovori u ovoj obrani dizertacije pokazali su izravnu povezanost tih podataka i s odgovarajuđim dogašanjem ovih godina. Pokazuje se, naime, da je s po~etkom demokratskih promjena i prestankom državne ateizacije dočlo do stanovitog poveđanja sudjelovanja u bogoslužjima i primanja sakramenata, ali da je taj rast veđ zaustavljen i da je razvoj uglavnom usmjeren prema odgovarajuđem stanju u drugim europskim zemljama. Sli~ni se zaklju~ci nameđu i iz prou~avanja podataka o čkolskom i župnom vjeronauku u tom podru~ju.
Don Ivan Grubičiđ rošen je 20. lipnja 1936. u Dicmu u sinjskoj opđini. Maturirao je na biskupskoj klasi~noj gimnaziji u Splitu, teoločki studij zavrčio u Zagrebu. Nakon toga djeluje kao župnik i vjerou~itelj u splitskoj nadbiskupiji. Upisuje zatim studij sociologije i filozofje na Filzofskom falultetu u Zadru, koji zavrčava godine 1982. Zatim u sjemeničnoj gimnaziji u Splitu predaje povijest filozofije i marksizam. Postdiplomski studij iz sociologije religije upisao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je godine 1989. stekao znanstveni stupanj magistra dručtveno-humanisti~kih znanosti iz podru~ja sociologije. Sada predaje opđu sociologiju i sociologiju religije na Institutu za katehizaciju Teoločkog fakulteta u Zagrebu. Osim magistarskog i doktorskog rada napisao je viče vrijednih studija s podru~ja dručtvenih i religijskih znanosti. Jedan je od glavnih pokreta~a i djelatnika Hrvatske akademske udruge u Splitu i organizator mjese~nih i tjednih tribina u dvorani na Gripama koje okupljaju brojno i izabrano slučateljstvo.