Split, 29. 4. 1995. (IKA) – Drugi dan simpozija “Crkva i država u postkomunisti~kim dručtvima”, koji se održava od 27. do 29. travnja u Splitu, zapo~eo je u petak, 28. travnja, predavanjma drugoga tematskog kruga “Crkva i država u grašanskim demokracijama”. Prof. dr. socijalne religije Gotfried Küenzeln održao je predavanje “Crkva i država u grašanskim dručtvima” u kojem se osvrnuo na odnos izmešu zapadne liberalno-pravne države i Crkve. “Crkva i ljudska prava u demokratskoj državi” predavanje je prof. Branimira Lukčiđa. Predavanje “Religijska filantropija u dručtvima u tranziciji” mr. Siniče Zrinč~aka, u kome je on razmotrio odnos Crkve i države u promijenjenim dručtvenim okolnostima koje nužno u sebi uklju~uju prou~avanje uloge religije i religijskih organizacija u tzv. tređem dobrovoljnom i nezavisnom podru~ju organizacije dručtva, pobudilo je veliko zanimanje. Mr. Zrinč~ak na kraju izlaganja govorio je o ulozi religije i religijskih organizacija u rastuđem tređem sektoru postkomunisti~kih država, te kakve đe to posljedice imati za opđe odnose Crkve i države, konkretno u Hrvatskoj. Politolog Anšelko Milardoviđ govorio je o odnosu krčđanske demokracije prema naciji i državi, a religiolog Jakov Jukiđ održao je predavanje na temu “Liberalizam i krčđanstvo”. “Krčđanski pristup demokratskim procesima” naslov je predavanja prof. Drage ćimundže koji je istaknuo da se Crkva nikada nije miječala u politiku, ali je u ovim prijelaznim vremenima putem svojih dokumenata poticala vjernike da se bave poltikom, jer ona nije nikakvo zlo. Drugi tematski krug zavrčio je izlaganjem prof. o. Josipa Jeliniđa na temu “Solidarnost i odgovornost u razvitku demokracije”.
Popodnevni dio predavanja, tematski nazvan “Crkva i država u dručtvima u tranziciji”, zapo~eo je ravnatelj Centra za religijska istraživanja mr. don Ivan Grubičiđ na temu “Iskučenje u odnosima Crkve i države u Hrvatskoj: obnova starih ili promocija novih modela”. U svome izlaganju don Ivan je iznio tri razdoblja u tim procesima. U prvom razdoblju Crkva je stožerna snaga demokratskih promjena, u drugom se dogodila sprega trona i oltara, a u tređem, aktualnom razdoblju, odrešena dogašanja upuđuju na razlaz ili barem distanciranje dijela klera od stranke na vlasti, premda je ishod tog suodnosa joč uvijek neizvjestan. Mašarski sociolog religije Miklos Tomko govorio je o kontraverznim stavovima Crkve kao zbunjujuđim faktorom u odnosu Crkve i države u Mašarskoj.
Posljednji dan skupa, 29. travnja, obuhvatio je izlaganja na temu “Pravna regulativa – prednost i nedostaci”. Prof. dr. crkvenog prava Silvio Ferarri održao je predavanje “Religija i pravo u suvremenoj Zapadnoj Europi”. Prof. dr. Ferarri govorio je razli~itim modelima u odnosu izmešu Crkve i države na Zapadu. “Ćenidbena i obiteljska problematika izmešu Crkve i države u Hrvatskoj” naslov je predavanja prof. dr. Marijana Valkoviđa, a prof. dr. Esad Šimiđ zavrčio je simpozij predavanjem na temu “Granice pravne regulative – granice (ne) slobode”.
U sklopu simpozija prirešen je okrugli stol “ćkolski vjeronauk u postkomunisti~kim dručtvima – prednost i nedostaci”. Na okruglom stolu prisustvovali su svi izlaga~i, a voditelji okruglog stola bili su dr. Josip Bari~eviđ i mr. don Ivan Grubičiđ koji je održao uvodno izlaganje o modelu shvađanja religijske kulture, odnosno vjeronauka u čkolama. Prilikom okruglog stola dočla su do izražaja razli~ita mičljenja u želji da se pronašu čto bolja riječenja, jer sadačnja praksa i rječenja vjeronauka u čkolama ukazuju na mnoge pozitivne strane, ali i na niz zna~ajnih problema i propusta.
Simpozij je po mičljenju nazo~nih i predava~a osobito zna~ajan zbog svoga doprinosa u rječavanju aktualnih problema u odnosu Crkve i državnih vlasti u dručtvima u tranziciji.