Ćeljezno, 9. 3. 1995. (IKA) – Umirovljeni biskup biskupije Ćeljezno (Eisenstadt) u Austriji, dr. Stefan Laszlo umro je 8. ožujka, u 83. godini, od posljedica sr~anog udara. Zemni ostaci biskupa Laszla bit đe u subotu, 18. ožujka, u 10 sati položeni u kriptu katedrale sv. Martina u Ćeljeznu. Misu zadučnicu predvodit đe predsjednik Austrijske biskupske konferencije kardinal Hans Hermann Groer, uz sudjelovanje kardinala Franza Koeniga i apostolskog nuncija Donata Squicciarnija, a propovijedat đe biskup Paul Iby. Biskupovo đe tijelo biti izloženo 16. ožujka u biskupskom dvoru u Ćeljeznom, a u popodnevnim satima u hrvatskom selu Trausdorfu, gdje đe biti zadučnica na hrvatskom jeziku.
Uime pape Ivana Pavla II. brzojav suosjeđanja biskupu Ćeljezna dr. Paulu Ibyju, uputio je kardinal Angelo Sodano, isti~uđi da biskup Laszlo ima “u Gradičđu i Crkvi dragocjene i trajne zasluge”, a naračtajima sveđenika i vjernika bio je o~inski prijatelj i pastir. Austrijski savezni predsjednik dr. Thomas Klestil ozna~io je biskupovu smrt kao nenadoknadiv gubitak za austrijsku Crkvu i državu, rekavči da je biskup Stefan Laszlo bio je primjer sveđenika, koji se hrabro zalagao za narode i Crkvu u bivčim komunisti~kim zemljama. Đlanica stranke Zelenih, Terezija Stoisits posebno je istaknula biskupovo zalaganje za prava Gradičđanskih Hrvata. Pokojni biskup nije nikada zaboravio svoje hrvatsko porijeklo i svoje hrvatske korijene, posvjedo~ila je Stoisits, te je ostao “osvjedo~eni i posnosni Hrvat i Gradičđanac”, koji je razli~itost jezika i naroda u Gradičđu shvađao kao bogatstvo. Predsjednik Radne zajednice katoli~kih udruga dr. Johannes Martinek zahvalio se biskup Laszlu za njegovu otvorenost i spremnost da pomogne, podsjeđajuđi da je Zajednica biskupu u ~ast utemeljila god. 1988. “Nagradu biskup dr. Stefan Laszlo”.
Dr. Stefan Laszlo rošen je god. 1913, od oca Mašara i majke Hrvatice, u Bratislavi. Odmah na po~etku prvoga svjetskog rata poginuo mu je otac, pa je odrastao u maj~inom, hrvatskom selu Trausdorfu u Gradičđu. Odrastanje u vičenacionalnoj sredini omoguđilo mu je da izvrsno nau~i njema~ki, hrvatski i mašarski jezik, čto ga je, uz osjetljivost za probleme nacionalnih manjina, u~inilo jednim od najomiljenijih austrijskih biskupa. Za sveđenika je Laszlo zarešen god. 1936, a tri godine zatim postao je tajnik tadačnje apostolske administrature Burgenland. Nakon rata vodio je Caritas, a god. 1956. imenovao ga je papa Pio XII. biskupom. Na blagdan sv. Martina, začtitnika biskupije, za biskupa ga je zaredio tadačnji nuncij nadbiskup Giovanni Dellepiane. Laszlovo zalaganje da apostolska administratura Gradičđe postane biskupijom, urodilo je plodom god. 1960. kada je papa Ivan XXIII. proglasio tu najmlašu austrijsku biskupiju, i za njezina prvog biskupa imenovao dr. Stefana Laszla.
Biskup je bio poznat kao “graditelj” jer je njegovom skrbi obnovljen velik broj crkava i župnih stanova, zgrada Caritasa i čkola, sagrašena Pedagočka akademija i “Kuđa obitelji”. “Biskup Laszlo je pokučavao, i izvan crkvenih krugova, ublažavati sukobe, graditi mostove, ~uvajuđi na~elo jedinstva u razli~itosti”, posvjedo~ili su o pokojnom biskupu iz Austrijske biskupske konferencije. Pod njegovim vodstvom, biskupija Ćeljezno postala je most prema Crkvama iza “željezne zavjese”, kao i prema Crkvi u Hrvata. Na to je podsjetio i Papa za svojeg posjeta Austriji god. 1988, slaveđi misu u Laszlovom selu Trausdorfu, zahvalivči se za dobro~instva “panonskome biskupu”. Laszlo je u austrijsku Crkvu unosio duh Drugoga vatikanskoga koncila, na kojemu je aktivno sudjelovao kao ~lan komisije za javna glasila i apostolat laika, a u Austrijskoj biskupskoj konferenciji, bio je odgovoran za javna glasila, katoli~ku akciju, apostolat laika i lai~ke udruge. Na biskupskoj stolici naslijedio ga je prije tri godine biskup Paul Iby, njegov dugogodičnji suradnik.