Zagreb, 20. 2. 1995. (IKA) – Molitvom za sve koji su poginuli i nestali u ratu protiv Hrvatske, a posebno s podru~ja okupiranoga hrvatskog Pounja, koju je s mnočtvom prognanika i zagreba~kih Pounjaca, na po~etku skupa izmolio prognani župnik Hrvatske Dubice Milan Begiđ, zapo~ela je u nedjelju 19. velja~e u Europskom domu u Zagrebu, otvorena tribina: “Svjedo~anstva rata” na temu “Zrin i Pounje u ratu”. Tribinu je, zajedno s predstavnicima prognanika iz tih hrvatskih podru~ja, priredilo Hrvatsko žrtvoslovno dručtvo, a uvodnu rije~ je održao predsjednik toga Dručtva, bivči hrvatski ministar vanjskih poslova, dr. Zvonimir ćeparoviđ. Predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog dručtva očtro je upozorio da svijet želi nagraditi zlo~ince za njihov zlo~in prema hrvatskom narodu: dati im hrvatski prostor, stvoriti u Hrvatskoj srpsku državu, onemoguđiti povratak hrvatskim prognanicima u njihove hrvatske domove. “Banovina je posebno žestoko stradala i u II. svjetskome ratu, poglavito Zrin, stari hrvatski grad Zrinskih. Tu su partizani 1943. godine po~nili neopisiv zlo~in nad hrvatskim pu~anstvom, pobili ga, zapalili narod i mjesto, a preživjelo protjerali i raselili. Stoga za duga desetljeđa bivče države, Hrvati podrijetlom iz Zrina i okolice, nisu to smjeli ni spomenuti. Ćeljelo se, posebno na Banovini, zatrti svaki trag hrvatstva. Tu je i u ovom ratu po~eo najveđi zlo~in protiv Hrvata. Na dan 26. srpnja 1991. godine, samo je nastavljen prije 50 godina zapo~et genocid nad preostalim hrvatskim življem na tom tlu. Imamo dokaze o svim po~injenim zlo~inima, s imenom i prezimenom i žrtava i zlo~inaca” rekao je dr. ćeparoviđ. “Raspolažemo i s ostalim autenti~nim podacima o po~injenim zlo~inima”, rekao je predsjednik Dručtva, te nastavio: “Ovdje smo da otmemo hrvatsku tragediju zaboravu, da posvjedo~imo svijetu stradanja hrvatskog naroda na njegovu hrvatskom tlu, da upozorimo svijet da zlo~inci moraju biti pravedno kažnjeni, a ne nagrašeni, kako to neki svjetski mođnici žele”.
O tečkim ratnim zlo~inima, po~injenim na podru~ju Banovine: ubijanju civila, teroru u zatvorima, protjerivanju Hrvata, plja~ki i uničtavanju imovine, kraši i razaranju kulturnih spomenika, crkava i groblja, neu~inkovitosti UNPROFOR-a, svjedo~ili su prognanici s toga podru~ja i župnik iz okupirane Hrvatske Dubice.