Zagreb, 28. 1. 1995. (IKA) – “Crkveni dokumenti o obavijesnim sredstvima”, bila je tema kolokvija, koji je u organizaciji Hrvatskoga društva katoličkih novinara, održan 26. i 27. siječnja 1995. u Domu sv. Franje na Sv. Duhu u Zagrebu. Na kolokviju je sudjelovalo pedesetak novinara, urednika, izdavača, te članova različitih katoličkih društava. Kolokvij je otvorio zagrebački pomoćni biskup Marko Culej, opunomoćenik Hrvatske biskupske konferencije za medije, koji je podsjetio na važnost crkvenih dokumenata o obavijesnim sredstvima, te sa žaljenjem ustvrdio kako im do sada u našoj Crkvi nije bilo posvećeno dovoljno pozornosti. Otvorenju su bili nazočni i zadarski nadbiskup koadjutor Ivan Prenđa, krčki biskup Josip Bozanić i generalni tajnik HBK prelat Vjekoslav Milovan.
Prvo je predavanje održao splitski sociolog religije Željko Mardešić koji je godinama pisao pod pseudonimom Jakov Jukić, a govorio je o odnosu Crkve i medija u modernome društvu. Crkva današnjice može birati želi li se sasvim podložiti medijima, ili ih ignorirati te tako postati društveno nevidljiva, rekao je Mardešić. Mediji pridonose kolektivnom zaboravu, jer svoje korisnike dnevno bombardiraju sa stotinama novih vijesti, tako da se sve ono od jučer zaboravlja. Premda su mediji korisni u prenošenju Evanđelja, istaknuo je splitski sociolog, postoji opasnost da se duhovno svjedočenje vjere izobliči kroz medije, jer TV-propovijednik zapravo ne zna kome se obraća. Predavanje o “Okolnostima novoga vremena – svijetu informacija u kojemu dominiraju obavijesna sredstva” održao je fra Bono Zvonimir Šagi. On je u svojemu predavanju istaknuo kako svjetovne medije u Hrvatskoj zanimaju samo vijesti vezane uz crkvenu hijerarhiju ili uz blagoslov nekih važnijih prostorija, dok vijesti i događanja iz života Crkve ostaju nezabilježena. Fra Bono Šagi upozorio je i da nedostaje domaća crkvena javnost koja bi svojim djelovanjem, te promišljanjem teoloških i praktičnih pitanja, privukla pozornost svjetovnih medija u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Predsjednik Hrvatskoga društva katoličkih novinara dr. Mirko Mataušić dao je pregled crkvenih dokumenata o obavijesnim sredstvima od “Inter mirifice” do “Aetatis Novae”, posebno istaknuvši kako dokumenti zahtijevaju da se na katoličke bogoslovne fakultete i više katoličke škole uvede i predmet medijske izobrazbe. Dr. Zdenko Tenšek govorio je o teologiji i antropologiji dokumenata “Communio et progressio” i “Aetatis novae”, podsjetivši kako se u teologiji ističe zajedništvo i komunikacija kao bit Trojstva, pa je tako komunikacija među ljudima i teološki utemeljena. Danijel Labaš mlađi smjestio je crkvene dokumente u okvir suvremene znanosti o komunikaciji, rekavši kako Crkva na području istraživanja komunikacija i medija kasni, pa je time veća zasluga onih koji se bave znanstvenim istraživanjem medija u Crkvi. O novinarskom viđenju crkvenih dokumenata govorio je Drago Pilsel, kritički se osvrnuvši na neprovođenje zahtjeva tih dokumenata u našoj Crkvi.
Drugoga dana kolokvija uvodno predavanje je održao biskup Marko Culej koji je govorio o pastoralnim zadacima “Communia et Progresssia” te “Aetatis Novae” i njihovoj provedbi kod nas. Biskup Culej je istaknuo kako na području Hrvatske biskupske konferencije nisu još uvijek ostvareni svi zadaci iz dokumenata, Hrvatska biskupska konferencija utemeljila je tijekom protekle dvije godine Odbor za medije pri HBK, Informativnu katoličku agenciju (IKA) – Zagreb, potaknula osnivanje katoličkoga radija. U splitskoj nadbiskupiji osnovan je ured za tisak kojeg vodi Mirko Mihalj, te se predaje kolegij o katoličkom novinarstvu na tamošnjem teološkom fakultetu. O vjerskom programu na elektronskim obavijesnim sredstvima u Hrvatskoj, te o planovima za katolički radio i televiziju, govorio je Mirko Mihalj.
Posebnu su pozornost privukla izvješća o Crkvi i obavijesnim sredstvima u Austriji, Bosni i Hercegovini, Francuskoj, Madžarskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Vojvodini i Hrvatskoj. U Bosni i Hercegovini unatoč ratu izlaze tri katolička mjesečnika, pokrenuta je i katolička radio-postaja “Vrhbosna”, a na državom radiju i televiziji ima mjesta i za vjerske emisije. Crkveni tisak i medijske službe Crkve u Austriji, Njemačkoj i Francuskoj su na visokoj razini, čulo se u predavanjima, dok u Sloveniji, Hrvatskoj i Madžarskoj još uvijek postoje problemi zbog dugogodišnjeg komunističkoga sustava koji je potiskivao vjerski tisak i onemogućavao njegov razvoj. Situacija u Vojvodini je također specifična jer su tamo još uvijek na vlasti komunisti, koji priječe objavljivanje vjerskih sadržaja u državnim medijima.
Na kraju dvodnevnoga kolokvija, okupljeni novinari su dali izjavu u kojoj od crkvenih vlasti traže da se osnuju uredi za tisak pri svakoj biskupiji, te kolegiji novinarstva ili medijske kulture na svim katoličkim bogoslovnim fakultetima i višim školama. Također se pozvalo novinare i urednike, članove Hrvatskoga društva katoličkih novinara na veću suradnju, te na poticanje proizvodnje katoličkih programa koji bi se mogli objavljivati na televiziji i radiju, kao i na suradnju pri pokretanju katoličkoga radija.