Vatikan, 25. 10. 1994. (IKA) – Treći dio 9. redovite biskupske Sinode o posvećenom životu zapravo je najvažniji dio Sinode, a plod je prvog i drugog dijela. U trećem se dijelu pripremaju sinodski prijedlozi koji će se predati Svetom Ocu i na temelju kojih će on pripremiti poslijesinodsku apostolsku pobudnicu.
Pošto su na 19 općih sjednica saslušana izlaganja 229 sinodskih otaca, te poslušana mišljenja 45 slušatelja i slušateljica i 10 stručnjaka Sinode, čemu valja dodati i pismene osvrte dva sinodska oca te 17 ostalih sinodskih sudionika iz redova slušatelja i slušateljica, pojedina su važnija pitanja produbljena u 14 radnih skupina. Taj drugi dio Sinode zaključen je u srijedu, 19. listopada, kada su izvjestitelji radnih skupina podnijeli izviješća o mišljenjima, zaključcima i prijedlozima svojih radnih skupina.
Treći dio Sinode počeo je 20. listopada izradbom sinodskih prijedloga u radnim skupinama. Nakon pregleda, prijedlozi su iznijeti 24. listopada na XXIII. općoj sjednici. Nakon toga je održana i sjednica na kojoj su postavljeni temelji sinodske poruke i izabrano vijeće za njenu izradbu.
Konačni oblik sinodskih prijedloga treba biti utvršen od 25. do 27. listopada u radnim skupinama i na sastancima izvjestitelja tih skupina. Prijedlozi će u sinodsku dvoranu ponovo doći u petak, 28. listopada kad će biti predstavljeni na XXVI. općoj sjednici, nakon čega će na XXVII. općoj sjednici sinodski oci dati svoje mišljenje o prijedlozima i očitovati se glasovanjem.
Dok se budu dorađivali prijedlozi Sinode, radit će se i na izradbi sinodske poruke, koju će izabrano vijeće u sinodskoj dvorani predstaviti 27. listopada. Istoga dana sinodski će oci očitovati mišljenje o predloženom tekstu, a poruka bi trebala biti objavljena posljednjeg dana Sinode 29. listopada, kad je na rasporedu svečana misa koju će Papa služiti zajedno sa svim sudionicima Sinode.
Govornici su do sada svratili pozornost na različite probleme s kojima se susreću osobe posvećenoga života u suvremenom svijetu, te pitanja crkvenog zajedništva, inkulturacije, odgoja, kulture, kao i teologije posvećenoga života, njegove naravi, unutrašnjega i vanjskoga ustroja te odnosa s ostalim dijelom crkvene zajednice, prije svega s mjesnim biskupom.