Broj otvara tekst „Žalac biskupima” Ivice Raguža, glavnoga i odgovornog uredništva hrvatske redakcije Communija, u kojemu se donose promišljanja o biskupskoj službi danas.

O temi „Europa” prvo se donosi prilog Bernda Irlenborna „Europa kao kršćanski zapad?” u kojemu autor promišlja o ovoj predodžbi Europe. Hans Maier u prilogu „Europa – katolički projekt?” donosi svoja promišljanja o pitanju koje je postavljeno već u naslovu. U „Pred historijskim izazovima. Današnja politika Europe”, prilogu Wernera Weidenfelda, može se pronaći promišljanje o izazovima pred kojima se nalazi Europa danas. O odnosu Europe i islama piše Ahmet Cavuldak u prilogu „Europa i islam”. Wolfgang Schäuble u prilogu „Europa semper reformanda est. Politički realizam s gledišta jednoga protestanta” piše o Europi i njezinim datostima i problemima. Tim tekstom ujedno i završava tema posvećena Europi.

Tema „Dobar prijevod: ‘I ne uvedi nas u napast.'” započinje još jednim prilogom Ivice Raguža pod naslovom „O Bogu koji uvodi u napast. Protiv banalizacije govora o Bogu”, u kojemu se donose promišljanja o tome zašto bi trebalo na našemu jeziku zadržati sadašnji prijevod ovoga zaziva u molitvi Očenaša te kojim se donosi stav hrvatskog uredništva Communija vezano za tu raspravu, stav koji je sadržan već u naslovu teme. Promišljanja o ovoj temi nastavljaju se prilogom Konrada Schmida „Zašto je Bog napastovao Abrahama? Čitanje Post 22 ‘odozdo'”. Slijedi prilog „Napast i iskušenje. Bilješke o novozavjetnom ophođenju s jednom uznemirujućom temom” autora Hansa-Ulricha Weidemanna. Nadalje, Helmut Hoping autor je priloga pod naslovom „’I ne uvedi nas u napast.’ Očenaš kao propitivanje naše slike o Bogu i govor o đavlu”. Nakon toga slijede promišljanja Franje Podgorelca u njegovom prilogu „Napasti ‘praćene željom za krjepošću’ u nauku sv. Terezije Avilske”. Ova tema zaključuje se prilogom „Napast: moralno-teološke i duhovne skice” Herberta Schlögela.

Autor prvoga priloga u rubrici „Osvrti” je Jan-Heiner Tück, a naslov priloga je „Gospodinovo obrezanje. Zašto bi papa Franjo trebao zatvoriti rupu u katoličkoj kulturi sjećanja”. Drugi prilog u rubrici „Osvrti”, ujedno i zadnji tekst ovoga broja, je „Seksualna zloporaba u Crkvi i koncept ranjivosti. Uzroci, prevladavanje, prevencija” Katharine Westerhorstmann.