Program je počeo izvan crkve s Mantinjadom, svečanom pjesmom na roženicama koja se u minulim vremenima izvodila povodom svih događaja važnih za lokalnu zajednicu. Uslijedili su napjevi „Oče naš“, „Zdravo Marijo“, „Slava Ocu“, „Ja se kajem“ i „Digni križu kite svoje“. Te su dionice izvedene starim rakljanskim napjevom, jednoglasno te u intervalu velike sekste, pojašnjeno je u nastavku.

Uslijedio je „Dvegrajski križni put“. U razmatranjima po postajama skladnim je tkanjem duhovnosti i umjetnosti te profinjenim i umješnim promišljanjima prikazano desetljeće i pol postojanja Dvigrad festivala, istaknuta je neraskidiva poveznica s Dvegrajcima i podcrtana mistična privlačnost tih zidina koje su žitelji zbog kuge napustili u 17. stoljeću. Sve je to posebnim izričajnim stilom, s puno emotivnog naboja, vrlo sugestivno s impozantne povijesne propovjedaonice interpretirao dramski umjetnik Robert Kurbaša.

Razmatranja je osmislio i napisao zajedno sa suradnicima Alojzije Prosoli, umjetnički ravnatelj i utemeljitelj Dvigrad festivala. Bio je to osebujni glazbeno-duhovni moment u kojem je glagoljaškim pjevanjem postaje križnoga puta, na čakavici, uz tradicijski istarski instrument mih, u stilu dvoglasja tijesnih intervala, izveo etnomuzikolog Noel Šuran. Između postaja napjeve su izvodili zbor i vokalna skupina.

Prosoli je zahvalio svima koji su volonterski i s ljubavlju uložili svoj trudi i vrijeme u realizaciju toga glazbenog zbivanja. Povjesničar umjetnosti prof. Stanko Špoljarić posebno je istaknuo povijesnost i aktualnost Dvegrajskoga križnoga puta, koji sadržajem kroz svoje postaje prati ujedno i nedaće ljudskoga života.

Riječ je o događaju koji ima dimenziju poštovanja tradicije, vjere i shvaćanja križnoga puta kao biblijskoga događaja, ali koji je uprisutnjen dakako i u našem vremenu. Aktualizacija postoji kroz impresivne, dojmljive i potresne meditacije koje su interpretirane kroz križni put. Pjevanje je pak posebna dimenzija, gotovo da ne znamo cijeniti dovoljno ljepotu i povijesnu vrijednost svih tih glazbenih formi koje su u to uključene, u jednostavnost, monumentalnost i reprezentativnost, ili jednostavno u ljepotu toga glazbenog povijesnog bogatstva, naglasio je prof. Špoljarić. Istaknuo je svoju zadivljenost Dvigradom i važnost očuvanja baštine, te zaključio podsjetivši da je ovaj umjetnički križni put u riječi glazbi i koreografiji cjelina koja treba poticati na meditaciju i razmatranje.

Profesorica Marija Hauser između ostalog zahvalila je organizatoru što je rakljanske pjevače s njihovim repertoarom uvrstio u taj festival rane glazbe. Istaknula je radost što je istarsko crkveno obredno pjevanje postalo dio repertoara folklornih skupina, te pohvalila pojedince koji u to ulažu posebne napore.

U drugome dijelu programa članovi Vokalne skupine „Soli Deo Gloria“ Mario Hauser, Vilma Grazia Žmak, Ana Okmanca, Mateo Škobić i Patrik Bolković te rakljanski zbor izveli su još niz drevnih crkvenih napjeva. Festival, koji od samog početka organizira Udruga Prosoli – Sveta glazba, održan je pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva kulture RH, Istarske županije i Općine Kanfanar, a od samog početka i Papinskog Instituta Musica Sacra iz Rima.

Bogati festivalski program nastavit će se još sedam glazbenih događanja, u crkvi Sv. Sofije u Dvigradu te u kanfanarskoj župnoj crkvi. Pet koncerata bit će u lipnju te dva u rujnu.