Proslava dvostoljetne obljetnice župne crkve Svih svetih u Čonoplji bit će upriličena u nedjelju 3. studenoga kada će svečano dvojezično misno slavlje (hrvatski/mađarski) u 16 sati predvoditi subotički biskup Ivan Penzeš, a propovijedat će župni vikar u župi sv. Petra i Pavla u Bajmaku Luka Poljak.

Župa Svih svetih danas se nalazi u Somborskom dekanatu Subotičke biskupije. Utemeljena je 1761., a prije toga bila je filijala župe Rođenja Marijina u susjednom Lemešu. Jednobrodna crkva podignuta je 1819., a u međuvremenu je više puta obnavljana. Dugačka je 44 m, široka 12 m, a toranj je visok 32 m. Čonoplja je od utemeljenja bila velika župa u kojoj je, nakon razvojačenja Sombora uspostavljeno upravljanje Mađarske dvorske komore i 1747. g. naseljen dio graničarskih somborskih obitelji Hrvata Bunjevaca. Pet godina kasnije doseljene su mađarske i slovačke obitelji, a 1756. oko sto njemačkih obitelji. Sve to kraja II. svjetskog rata Čonoplja je bila gotovo stopostotno naseljena katoličkim vjernicima.

Od osnivanja župe, župnici (ili upravitelji) podrijetlom Hrvati bili su postavljani u većem broju u odnosu na župnike Mađare i Nijemce, s tim da je župa imala gotovo neprekidno kapelane kako bi se u njoj njegovala katolička višejezičnost. Župnici Hrvati bili su: Stjepan Jerković (1761.), Mihael Šin(m)ković (1826.-1834.), Marijan Klas(a)nović (1838.-1853.), Marko Palić (1854.), Stjepan Bedić (1855.-1863.), Franjo Kulišić (1864.), Juraj Volarić (1865.-1875.), Andrija Mandić (1876) i Josip Pekanović, a kapelani:  Josip Palković, Martin Mihalović, Martin Janković, Mirko Lubišić OFM , Antun Marković , Jakov Suknović, Mirko Lukačić, Mihael Šinković, Josip Ulić, David Barašević, Marko Palić, Josip Ambrozović, Franjo Kulišić, Mirko Radojčić, Andrija Mandić, Juraj Romić, Baltazar Agatić, Vilim Antalković, Martija Čatalinac, Josip Đurić i Marko Kovačev. U ovoj župi rođeni su brojni svećenici, među kojima i četvorica Hrvata: Marijan Beretić, Stjepan Vuković, Ivan Palić i Ivan Burnać.

Župa u Čonoplji danas ima oko 500 vjernika, Hrvata i Mađara.