Marijana Petir istaknula je kako je nedjelja dan za obitelj, što su kao najčešći razlog za uvođenje slobodne nedjelje navodili hrvatski građani u istraživanju kojega je provela u veljači 2019. kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, gdje se potvrdilo kako se više od 80% hrvatskih građana zalaže za uvođenje neradne nedjelje. Već se u istraživanju provedenom 2018. godine pokazalo da 50% zaposlenih u Hrvatskoj radi prekovremeno, a najveći problem uočen je upravo u sektoru trgovine, gdje većinu zaposlenih čine žene koje rade neprekinuto i po nekoliko tjedana bez dana odmora za minimalnu plaću. Većina trgovačkih lanaca koji su u stranom vlasništvu u svojim matičnim država nedjeljom ne rade, a kada je riječ o mogućim posljedicama po gospodarstvo, podaci Porezne uprave pokazuju kako je promet duplo veći petkom, a ne nedjeljom.

Fra Bože Vuleta istaknuo je kako je Hrvatski savez za nedjelju svojim istraživanjima i stručnim nacionalnim i međunarodnim skupovima utvrdio višestruko štetne posljedice rada nedjeljom, ne samo za radnike u trgovinama i njihove obitelji nego i za širu društvenu zajednicu te demografsko stanje u Hrvatskoj. Rad trgovina nedjeljom ne samo da ne pridonosi gospodarstvu, već su i sami poslodavci zbog odljeva radne snage došli do zaključka da im se rad nedjeljom ne isplati. Mnogi priželjkuju zakonsko dokidanje rada nedjeljom, a pojedinci to samoinicijativno i čine, poput trgovačkog lanca KTC. Stoga bi novi zakon bio odraz stvarnih potreba i odražavao kontinuiranu podršku gotovo dvotrećinske većine građana Hrvatske.

Zlatica Štulić istaknula je kako nije potrebno da trgovine rade od 0 do 24 sata svih 365 dana u godini te spomenula kako je primjerice u Austriji nedjelja neradna, a trgovine mogu raditi 72 sata tjedno, za razliku od trgovina u Hrvatskoj koje mogu raditi čak 168 sati tjedno. Društvena šteta takvog rada puno je veća od ekonomske koristi, jer prije svega se narušava zdravlje radnika. Ako se izuzmu dani tjednog i godišnjeg odmora, svaki radnik u preostalih 282 dana u godini odradi 141 sat više od redovnog radnog vremena. To pokazuje da radnik i država izgube na godišnjoj razini gotovo jednu mjesečnu satnicu, radnik plaću, država doprinose i poreze.

Krešimir Sever je podsjetio na činjenicu kako je Republika Hrvatska 1996. sklopila Ugovor o pravnim pitanjima sa Svetom stolicom koji u čl. 9. nabraja neradne dane, a nedjelja se nalazi na prvom mjestu. Istaknuo je kako je u Švicarskoj, koja tri puta više zarađuje od turizma, nedjelja isto tako neradna te kako već dugi niz godina predstavnici Hrvatskog saveza za nedjelju traže da se nedjeljom i blagdanima trgovine zatvore te se radnicima omoguće slobodni dani, jer je to jedini dan kada mogu biti zajedno sa svojim obiteljima. Dio trgovaca je to prihvatio zato što im nedostaje radne snage, no činjenica je kako će se taj trend nastaviti i najbolje rješenje za Hrvatsku je da blagdanima i nedjeljama trgovine ne rade.

Podržavajući ovu inicijativu, Predsjednica Republike je istaknula potrebu pokretanja šire javne rasprave, a prije svega konstruktivnog dijaloga poslodavaca, sindikata i Vlade RH. Uvažavajući iznesene argumente, Predsjednica će osobno tražiti od resornih ministarstava razmatranje ovog prijedloga i donošenje odgovarajućih zakonskih rješenja koja će štititi dostojanstveno radno vrijeme radnika i prije svega pomoći hrvatskoj obitelji. To je ujedno, istaknula je Predsjednica, važno za poticanje zajedništva i podizanje blagostanja hrvatskih obitelji, sveukupnog zdravlja radnika i opću društvenu dobrobit.