Managua, (IKA) – U Nikaragvi se ponovno, kao što se događalo 1980. godine, progoni Crkvu i svećenike. Sada nije riječ o ratu, ali Vlada, kao i tada, nastoji instrumentalizirati Crkvu. Svećenici se, naprotiv, mole za one koji ih progone, ne zaboravljajući tražiti istinu i pravednost, istaknuo je mons. Carlos Aviles Canton, generalni vikar nadbiskupije Manague i savjetnik u Povjerenstvu za nacionalni dijalog, u razgovoru za televizijsku postaju Nikaragvanske biskupske konferencije „Canal Catolico de Nicaragua”.

Crkva ne potiče nasilje i ne skriva oružje, kako smatra predsjednik Ortega. To su klevete. Crkva u Nikaragvi pomaže onima kojima je potrebna zaštita. I upozorava na neke prioritete kako bi se zaustavila kriza koja je pogodila Nikaragvu, a među njima je prekid svakoga nasilja i razoružavanje paravojnih skupina. Ali, mirovni se proces zaustavio, jer Vlada ne pokazuje volju da krene tim putom, primijetio je mons. Canton.

Nikaragvanski predsjednik Daniel Ortega optužio je biskupe i svećenike za državni udar i nazvao ih urotnicima, podsjetio je generalni vikar. Te su im optužbe upućene zato što je Crkva uz narod koji trpi. Sudjelujući, primjerice, u nekom prosvjedu, Crkva pruža pomoć ranjenima i pomaže onima koji bježe od nasilja paravojnih skupina. Ono što je u travnju izazvalo prosvjede bila je najava Vlade o kontroverznoj mirovinskoj reformi, koja je poslije povučena, a u skladu s kojom bi radnici i poslodavci trebali dati veće doprinose.

U oštroj reakciji policijskih snaga i paravojnih skupina na prosvjede, do sada je poginulo 450 osoba, a gotovo 600 ih je nestalih. Situacija je i dalje kritična, ali Vladina represija ujedinjuje ljude, napomenuo je generalni vikar. Crkva promiče put dijaloga i u tom je nastojanju podupire papa Franjo. A i narod je hrabri da nastavi tim putom. Međutim, bez volje vlasti, nema dijaloga, primijetio je mons. Aviles Canton te dodao: Vlada se ne želi suočiti s političkim pitanjem, ne želi vidjeti da ljudi žele promjenu, novu izvršnu vlast.

U svibnju je započeo nacionalni dijalog, i Crkva je sudjelovala u njemu u ulozi posrednika i svjedoka. Ali, taj kanal, otvoren kako bi promicao mir, sada je prekinut, napomenuo je generalni vikar. Nikaragvanski su biskupi uputili pismo predsjedniku Ortegi, u kojemu posebno pitaju Vladu smatra li još uvijek Nikaragvansku biskupsku konferenciju posrednikom za promicanje nacionalnoga dijaloga. Narod i Crkva, u međuvremenu, i dalje se nadaju miru.

Paulo Abrao, tajnik Međuameričkoga povjerenstva za ljudska prava, istaknuo je pak da se kampanja represije do sada odvijala u tri faze. Prva je bila primjena sile od strane policije. Drugu je fazu pokrenuo predsjednik Ortega s ciljem da se uklone barikade koje su postavili prosvjednici. A sada je započela treća faza, najoštrija, a potaknuta je nedavnim usvajanjem u Parlamentu zakona o terorizmu. Protuteroristički zakon, naime, kažnjava svakoga tko ošteti javna ili privatna dobra u okviru prosvjeda protiv vlasti. Prema tom se zakonu, primijetio je predsjednik Nikaragvanskoga Caritasa mons. Carlos Herrera, svi koji prosvjeduju mogu smatrati teroristima. Ali, tko prosvjeduje, nije naoružan i nije terorist, istaknuo je. I na kraju, neki su liječnici i zdravstveni djelatnici izjavili da su bili otpušteni s posla zbog toga što su prekršili naredbu da se ne pruža pomoć oporbenjacima ranjenima u prosvjedima.