– Ja kao vjernik uvijek vjerujem da može biti u Hrvatskoj bolje i tome se duboko nadam. Ukoliko mi vjernici svoj dio odradimo sigurno će biti bolje. Treba učiniti radikalne promjene, počevši od sebe, od crkvenih redova, od politike do odgovornih u društvu – kazao je mons. Miklenić, te nadodao kako se toplo nada da će društvo početi prepoznavati da postoje druge vrijednosti.

U odnosu na prijašnje krize, mons. Miklenić tvrdi kako će ovaj put više ljudi ostati bez posla te kako će biti teže obnoviti život, jer su različiti uvjeti o odnosu na prošle krize.

– Mene muči što se u ovim mjerama vlade govori samo o vraćanju djelatnosti, a ne govori se o proizvodnji. Hrana je ključ. Sada to vidimo kada je Europska unija zatvorila granice. Svaka zemlja morala bi imati mogućnosti, ako ima vodstvo koje je odgovorno prema svojoj zemlji, da prehrani svoje stanovništvo – kazao je mons. Miklenić. Naglašava da Hrvatska ima potencijal da sama sebe prehrani, a nažalost opskrba hrane u našoj zemlji ovisi o uvozu. Trebamo se vratiti proizvodnji, ističe mons. Miklenić.

Gost emisije ‘Izdvojeno’ bio je i sociolog Slaven Letica. Odgovorio je na pitanje: Imamo li snage nešto promijeniti tijekom ove krize?

– Krize su uvijek prilike. Svatko, ako malo razmišlja o tome što može promijeniti, dobije čvrsto uporište. Tako se može osloboditi velika nacionalna energija. Postoje arhitekti, statičari i urbanisti koji bi mogli razviti nove poslovne modele. Trebalo bi vidjeti koje zgrade imaju povijesnu i kulturnu vrijednost i vidjeti kako ih obnoviti i pripremiti za novi potre, a koje nemaju nikakvu vrijednost dati ih na tržište. Postoji i nekoliko timova u gradu Zagrebu koji su volonterski i profesionalno napravili velike građevinske projekte, postoje mladi arhitekti koji su ponudili rješenja za sanaciju i obnovu oštećenih zgrada – kazao je Letica.

Nadalje Letica ističe druge moguće negativne posljedice koje mogu proizaći iz ove krize, kao što je negativan utjecaj na reprodukciju ili novi emigracijski valovi.

Novinarka Višnja Starešina objasnila je kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja. Došlo je vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje, istaknula je.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj. Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge – kaže Starešina.

Nadalje ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti promjene.

– Mi jesmo mali i u ovakvim globalnim promjenama moramo gledati da ne ostanemo izvan njih, nego slijedimo taj trend promjena i vidimo što možemo učiniti za sebe. Hrvatska politika je pokazala sumnje prema zemljama nove Europe. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. Sada vidimo da imamo više zajedničkog s Varšavom i Bratislavom, nego s Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću – kazala je Starešina.