Istina je prava novost.

Predstavljeni razmjeri štete u Nadbiskupskom dvoru nakon potresa

U Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu u srijedu, 6. svibnja održana je konferencija za novinare na kojoj su predstavljeni razmjeri štete nastale uslijed potresa koji je 22. ožujka pogodio Zagreb, priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Predstavnike medija kroz Nadbiskupski dvor proveli su upravitelj Dvora preč. Ivica Budinšćak, nadzorni inženjer na sanaciji Nadbiskupskog dvora i Nadbiskupskog duhovnog stola dipl. ing. Boris Blažević, statičar dipl. ing. Nenad Tepeš, arh. Ante Matić te redoviti prof. dr. sc. Dragan Damjanović s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


Foto: prof. dr. sc. Dragan Damjanović 

Pozdravljajući na početku okupljene medijske djelatnike, preč. Budinšćak istaknuo je kako zbog sigurnosti prije nije bilo prije moguće osigurati obilazak dvora. Zahvalio je medijskim djelatnicima na dolasku i praćenju kako bi se vjernici, ali i zainteresirana javnost mogli upoznati s razmjerima oštećenja unutrašnjosti Nadbiskupskog dvora, koji nije samo mjesto stanovanja i rada zagrebačkih nadbiskupa, nego spomenik kulture duboko utkan u povijest Hrvatske i hrvatskog naroda.

Povijest Nadbiskupskog dvora okupljenim je medijskim djelatnicima ukratko prikazao dr. Damjanović, a o razmjerima štete govorili su nadzorni inženjer na sanaciji Nadbiskupskog dvora i Nadbiskupskog duhovnog stola dipl. ing. Blažević te statičar dipl. ing. Tepeš. Kako su naveli, na vanjskoj fasadi vidljiva su manja oštećenja – horizontalne pukotine zidova na visini 2. kata, vertikalne pukotine svih kružnih kula od krova do tla, te su vidljiva oštećenja krovišta uslijed pada dimnjaka te dijelova južnog tornja katedrale.


Foto: nadzorni inženjer na sanaciji Nadbiskupskog dvora i Nadbiskupskog duhovnog stola dipl. ing. Boris Blažević 

U unutrašnjosti građevine oštećenja su bitno ozbiljnija i teža. U Nadbiskupskom dvoru došlo je do značajnih pukotina na svim poprečnim nosivim zidovima u svim etažama, veličina pukotina je čak do 2 cm.

Sjeverni uzdužni nosivi zid dobio je nagib prema van (prema katedrali) koji je nastavio kretanje i u tjednu nakon potresa (ustanovljeni nagib zida više od 6 cm u odnosu na vertikalu), te ja isti osiguran od daljnjeg naginjanja pridržavanjem čeličnom konstrukcijom s vanjske strane.
Uslijed naginjanja sjevernog zida došlo je do udaljavanja zida od srednjeg nosivog zida te je posljedica propadanje svodova od opeke u hodniku koji su ozbiljno prijetili urušavanjem. U tjednu nakon potresa utvrđeno je slijeganje na 1. katu u veličini preko 1 cm, te je isto uočeno i na 2. katu.

Svodovi od opeke su osigurani od daljnjeg propadanja hitnim podupiranjem kroz sve tri etaže (prizemlje, 1. i 2. kat) uzduž cijelog hodnika Nadbiskupskog dvora. Unutar krovišta došlo je do rušenja ili značajnog strukturnog pucanja svih dimnjaka.


Foto: statičar dipl. ing. Nenad Tepeš

Na sjevero-zapadni dio krovišta pali su dijelovi južnog tornja katedrale te su dva kamena komada probila svod 2. kata i završila u hodniku 2. kata. Ostali kameni komadi su ostali unutar krovišta.

Krovište Nadbiskupskog dvora nagnulo se i pomaknulo prema sjeveru (prema katedrali), krovište Alagovićeve kule u sklopu Nadbiskupskoga duhovnog stola nagnulo se i pomaknulo prema zapadu (prema katedrali) te je zid ispod krovišta Alagovićeve kule popucao i nagnuo se prema van za više od 10 cm.

Krovišna konstrukcija unutar svih kula (sve tri kružne kule, te Alagovićeva kula) pretrpila je značajna oštećenja, popucali su ili se odvojili gotovo svi kosnici, te dio glavnih horizontalnih greda. Ista su u toku hitnog osiguranja kako ne bi došlo do urušavanja.
Na više mjesta došlo je do padanja crijepova – na svim kulama uslijed popuštanja konstrukcije krova, te na mjestima padanja dimnjaka ili komada tornja.

U kapeli Sv. Stjepana Prvomučenika (koja datira iz 13. stoljeća) smještene unutar prizemlja Nadbiskupskog dvora, došlo je do napuknuća jednog od kamenih svodova, do puknuća dijela kamene rozete u zapadnom zidu, te se pojavila pukotina na svodu pored sjevernog nosivog zida. Vertikalne pukotine u istočnom zidu na južnom dijelu su se povećale u odnosu na prijašnje stanje (postojale su i prije potresa).

Osim navedenih oštećenja na nosivoj konstrukciji, oštećeni su svi pregradni zidovi na svim etažama, svi drveni svodovi 1. i 2. kata Nadbiskupskoga dvora su pretrpili značajna oštećenja, kao i zidani svodovi Nadbiskupskoga duhovog stola na 1. i 2. katu. Sve kule su značajno oštećenih svodova iznad svih prozora na svim etažama, pukotine se prostiru kroz cijele zidove na vanjsku stranu.

Na pitanje novinara koji su daljnji postupci u sanaciji i obnovi zgrade Nadbiskupskoga dvora i Nadbiskupskoga duhovnog stola te koliko će obnova trajati, ing. Blažević je rekao kako je faza osiguravanja zgrade od daljnjih oštećenja pri kraju, nakon čega slijedi snimanje stanja te izrada mogućih rješenja sanacije i obnove. To će zasigurno potrajati nekoliko godina i ovisi o mnogim čimbenicima, kako onima koji su do sada utvrđeni tako i o onima koji će se tek utvrditi.

Pomoć stradalima u potresu, obnovi Zagrebačke katedrale, crkava i drugih crkvenih zgrada na području Zagrebačke nadbiskupije

U potresu koji je u nedjelju 22. ožujka pogodio Zagreb i okolicu stradale su mnoge obiteljske kuće i stanovi, a stradala je i zagrebačka katedrala, kao i mnoge crkve i crkveni objekti na području Zagrebačke nadbiskupije. Procjene šteta govore o velikom broju obiteljskih kuća i stanova u kojima više nije moguće živjeti, a neki će se stambeni objekti morati i srušiti.
Kako bi se pomoglo stradalima u potresu čije su kuće i stanovi oštećeni, Caritas Zagrebačke nadbiskupije pokrenuo je akciju te pozivamo sve koji žele pomoći da to učine uplatom na račun Caritasa Zagrebačke nadbiskupije.

Kad je riječ o zagrebačkoj katedrali (vidi: Detaljno izvješće o oštećenjima zagrebačke katedrale), crkvama i drugim crkvenim objektima Zagrebačke nadbiskupije oštećenima u potresu, prve procjene govore o velikim oštećenjima koja će iziskivati dugotrajnu obnovu i znatna financijska sredstva. U tom smislu, Zagrebačka nadbiskupija zahvaljuje svima koji su već izrazili spremnost pomoći svojim donacijama te objavljuje podatke o brojevima računa za donacije:

PODACI ZA UPLATU POMOĆI STRADALIMA U POTRESU:
Caritas Zagrebačke nadbiskupije, Kaptol 31, Zagreb
Privredna banka Zagreb
Broj računa – IBAN: HR1423400091110343166
Poziv na broj: 01700
Za uplate iz inozemstva – SWIFT/BIC: PBZG HR2X
Svrha uplate: Prilog za potresom narušeni Dom za djecu u Vugrovcu i stradale obitelji
Donacije je moguće uplatiti i online: czn.hr/donacije-online

PODACI ZA UPLATU DONACIJA ZA OBNOVU ZAGREBAČKE KATEDRALE:
Zagrebačka nadbiskupija, Odbor za obnovu katedrale, Kaptol 31, Zagreb
Privredna banka Zagreb
Broj računa – IBAN: HR4723400091110099490
Za uplate iz inozemstva –  SWIFT/BIC: PBZGHR2X

PODACI ZA UPLATU DONACIJA ZA OBNOVU CRKAVA I DRUGIH CRKVENIH ZGRADA:
Zagrebačka nadbiskupija, Kaptol 31, Zagreb
Zagrebačka banka
Broj računa – IBAN: HR6723600001502751682
Poziv na broj: 2203-2020
Svrha uplate – Obnova crkvenih objekata nakon potresa
Za uplate iz inozemstva –  SWIFT-BIC: ZABAHR2X