Neka predstojeća godina Gospodnja bude novo vrijeme milosti, nade i sloge

Hodočasnicima iz Kistanja i Donjega Miholjca na općoj audijenciji

Vatikan, 2. siječnja 2002.

           “Srdačno pozdravljam župni pjevački zbor Svete Cecilije iz Kistanja, radnike Građevinskoga poduzeća Zitex iz Donjega Miholjca i ostale ovdje nazočne hrvatske hodočasnike. Predragi, žarko želim da ljeto Gospodnje, koje je upravo počelo, za svakoga od vas i za vaše obitelji bude novi odsjek rasta u vjeri i novo vrijeme milosti, nade i sloge. Svima vrlo rado udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXV., 1, 2002., str. 14; OR, 3. siječnja 2002., str. 11.; IKA, 3. siječnja 2002., str. 14.

Neka vam korizmeno vrijeme donese obilne plodove obraćenja i svetosti

Hodočasnicima iz Bosne i Hercegovine na općoj audijenciji

Vatikan, 27. veljače 2002.

           “Pozdravljam vjernike župe Presvetoga Trojstva iz Blagaja-Bune, koji su ovamo došli sa svojim župnikom, i ostale hrvatske hodočasnike. Dobro došli! Predragi, od srca želim da sveto korizmeno vrijeme u kojemu se nalazimo vama i vašim obiteljima donese obilne plodove obraćenja i svetosti. Svima vrlo rado udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXV., 1, 2002., str. 280; OR, 28. veljače 2002, str. 5.; IKA, 27. veljače 2002, str. 13 – 14.

Euharistija je očitovanje novoga života u Kristu što su ga vjernici primili po krštenju

Hodočasnicima na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 6. ožujka 2002.

           “Draga braćo i sestre, sav se život Crkve kreće oko euharistije. Ona je središte svakodnevnih bogoslužnih čina Crkve i očitovanje novoga života u Kristu, što su ga vjernici primili po krštenju te postali ‘kraljevsko svećenstvo, sveti puk’ (1 Pt 2,9). Njegova Svetost srdačno pozdravlja sve nazočne hrvatske hodočasnike te im udjeljuje apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXV., 1, 2002., str. 318.

Dao je dosljedno svjedočanstvo za Krista zauzimajući se za obranu slobode hrvatskoga naroda

Brzojav sućuti Svetoga Oca zagrebačkomu nadbiskupu Josipu Bozaniću i Crkvi u Zagrebu u povodu smrti kardinala Franje Kuharića

Vatikan, Trg sv. Petra, 11. ožujka 2002.

Papa Ivan Pavao II. uputio je brzojav sućuti zagrebačkomu nadbiskupu i metropolitu Josipu Bozaniću u povodu smrti umirovljenoga zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića, koji je 11. ožujka preminuo u Zagrebu.

           “Primivši vijest o pobožnom prijelazu kardinala Franje Kuharića Vama, pomoćnim biskupima, svećenicima, zavjetovanim osobama i svim vjernicima ljubljene Crkve u Zagrebu izražavam svoje duboko sudjelovanje u boli zbog smrti toga cijenjenog i zaslužnog pastira, koji je znao velikodušno, mudro i vjerno služiti Božjem narodu povjerenom njegovoj pastoralnoj brizi. On se, kako tijekom komunističkog režima, tako i nedavnog razdoblja nacionalne povijesti označena stradanjima, svim snagama zauzimao za obranu slobode i dostojanstva hrvatskog naroda, ujedinjujući blagu ljubav s čvrstom postojanošću pastira odgovornog za stado. Kao čovjek koji je bio potpuno posvećen evanđeoskoj zadaći, dao je dosljedno svjedočanstvo za Krista, neumorno ulijevajući pouzdanje i hrabrost vjernicima u tijeku teških kušnji kojima je bila izložena hrvatska zemlja. Dok uzdižem žarke molitve Kristu, Dobrom Pastiru, da primi svojega slugu, podjeljujući mu vječnu nagradu, Vama preuzvišeni i cijeloj Zagrebačkoj nadbiskupiji od srca udjeljujem apostolski blagoslov.”

IKA, 13. ožujka 2002., str. 3; GK, 17. ožujka 2002., str. 3.

Tijekom Vazmenoga trodnevlja upoznajte još više neizmjernu Božju ljubav

Mladima iz Splita na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 27. ožujka 2002.

           “Srdačno pozdravljam učenike Druge jezične gimnazije u Splitu i ostale hrvatske hodočasnike. Dobro došli! Predragi, slavlje svetoga Vazmenog trodnevlja Muke i Uskrsnuća Gospodnjega, koje će početi sutra uvečer, bilo za svakoga od vas posebna prigoda da još više upoznate neizmjernu Božju ljubav prema ljudima. Svima udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXV., 1, 2002., str. 451.

Uskrsna čestitka

Vatikan, Trg sv. Petra, Uskrs, 31. ožujka 2002.

Na kraju uskrsne poruke prigodom blagoslova Sveti Otac je s glavne lože bazilike sv. Petra čestitao Uskrs na 62 jezika; čestitka na hrvatskome bila je na 15. mjestu:

           “Sretan Uskrs!”

Ins., XXV., 1, 2002., str. 473.

Neka svjetlo uskrsloga Krista vaša srca ispunjava radošću i nadom

Hodočasnicima iz raznih hrvatskih mjesta na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 3. travnja 2002.

           “Srdačnim riječima dobrodošlice obraćam se nazočnima hrvatskim hodočasničkim skupinama iz Zagreba, Splita, Dubrovnika, Metkovića, Svete Nedjelje, Siska, Mostara, Wuppertala i Münchena. Predragi, pozdravljajući vas, žarko želim da svjetlo Krista uskrsloga prosvjetljuje vaš život i vaša srca ispunjava radošću i nadom. Vama i vašim obiteljima udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXV., 1, 2002., str. 486; IKA, 3. travnja 2002., str. 27.

Euharistija je vrhunac hvale i zahvale što je Crkva upravlja Bogu

Hodočasnicima na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 10. travnja 2002.

           “Draga braćo i sestre, euharistija je vrhunac hvale i zahvale što je Crkva upravlja Bogu. Ta se hvala i zahvala na tijek cijeloga dana proširuju bogoslužjem časova, zvanim Božanski časoslov (usp. SC 83–101), čineći da Kristovo Otajstvo prožme i preobrazi vrijeme svakoga dana (usp. KKC 1174). Srdačno pozdravljam sve nazočne hrvatske hodočasnike te im udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXV., 1, 2002., str. 528; IKA, 10. travnja 2002., str. 18.

U Božanskomu časoslovu Crkva susreće svojega Gospodina te se pridružuje njegovoj molitvi

Hodočasnicima liječnicima iz Splita na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 24. travnja 2002.

           “Draga braćo i sestre, bogoslužje časova molitva je cijele Crkve, koja se odvija slijedeći tijek vremena. U njoj Crkva susreće svojega Gospodina, te se pridružuje njegovoj molitvi, koju On bez prestanka upravlja Ocu u ime ljudi i za njih. Srdačno pozdravljam članove Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva iz Splita i sve ostale nazočne hrvatske hodočasnike. Svima udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXV., 1, 2002., str. 614; IKA, 24. travnja 2002., str. 21.

Praćeni Marijinim majčinskim pogledom, bolje upoznajte otajstvo spasenja i Crkve

Hodočasnicima na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 1. svibnja 2002.

           “Dragi hrvatski hodočasnici, sve vas srdačno pozdravljam. Danas počinje mjesec posvećen Majci uskrsloga Gospodina. Žarko želim da ovo vrijeme za svakoga od vas bude povoljna prigoda da, praćeni Njezinim majčinskim pogledom, još bolje upoznate Otajstvo spasenja te narav i poslanje Crkve. Neka nas Ona, koju jedna vaša pjesma naziva Kraljicom svibnja, sve prati na putu vjere, nade i ljubavi. Vama i vašim obiteljima od srca udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXV., 1, 2002., str. 655; IKA, 2. svibnja 2002., str. 17.

Učvrstiti zahvalnost za višestruke darove koje Duh Sveti ne prestaje davati u obilju

Hodočasnicima na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 15. svibnja 2002.

           “Dragi hrvatski hodočasnici, srdačno vas pozdravljam. Dobro došli! Skorašnja svetkovina Duhova, kojom završava Vazmeno vrijeme, u vama još više neka učvrsti zahvalnost za višestruke darove koje Duh Sveti ne prestaje davati u izobilju. Svima udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXV., 1, 2002., str. 743; IKA, 15. svibnja 2002., str. 21.

Neka Božja ljubav prema čovjeku trajno nadahnjuje vaš rad i njime upravlja

Hodočasnicima iz Australije i Međunarodnoj ligi humanista na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 29. svibnja 2002.

           “Srdačno pozdravljam skupinu Hrvata koji su došli iz Australije i ostale ovdje nazočne hrvatske hodočasnike, te predstavnike Međunarodne lige humanista sa sjedištem u Dubrovniku, Philadelphiji i Sarajevu. Predragi, neka Božja ljubav prema čovjeku neprestano nadahnjuje vaš rad i neka ona njime upravlja. Blagoslivljam svakoga pojedinog od vas i vaše obitelji. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXV., 1, 2002., str. 943; IKA, 29. svibnja 2002., str. 16.

U molitvi Božanskoga časoslova dolazi do izražaja zajedništvo Krista i Crkve

Hodočasnicima na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 5. lipnja 2002.

           “Draga braćo i sestre, u slavljenju bogoslužja časova na sasvim poseban način dolazi do izražaja molitveno zajedništvo Krista i Crkve. Riječ je, naime, o molitvi sinova sa Sinom i u Sinu. U njoj se različiti glasovi stapaju u skladan zbor te u Kristovu srcu postaju molitva mila Ocu. Srdačno pozdravljam nazočne hrvatske hodočasnike te svakom od njih i njihovim obiteljima udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXV., 1, 2002., str. 972; IKA, 5. lipnja 2002., str. 22.

Molitva Božanskoga časoslova označuje nazočnost kraljevstva Božjega na zemlji

Hodočasnicima i skupini časnika Hrvatske vojske na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 12. lipnja 2002.

           “Draga braćo i sestre, neprestano moleći s Kristom i u Kristu, Crkva očituje svoju pravu narav zajednice moliteljice te za sav ljudski rod smjerno ište spasenje i mir. Ta molitva, među ostalim, označuje nazočnost Kraljevstva Božjega na zemlji i navješćuje eshatološka vremena. Pozdravljam skupinu časnika Hrvatske vojske s generalnim vikarom Vojnoga ordinarijata u Republici Hrvatskoj i ostale nazočne hrvatske hodočasnike te njima i njihovim obiteljima udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXV., 1, 2002., str. 1002; IKA, 12. lipnja 2002., str. 23.

Krist je donio i proširio na zemlju molitvu zahvale i hvale Ocu, koja se od iskona razliježe na nebesima

Hodočasnicima na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 19. lipnja 2002.

           “Draga braćo i sestre, sam je Krist poučio Crkvu kako valja moliti (usp. Mt 6,5–14; Lk 11,1–13) te joj je ostavio svoj primjer (usp. Mt 14,23; 26,36–44; Lk 3,21; 5,16; 6,12). On je Onaj koji je donio i proširio na zemlju molitvu zahvale i hvale Ocu, koja se od iskona razliježe na nebesima. Od srca pozdravljam sve nazočne hrvatske hodočasnike te im udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXV., 1, 2002., str. 1027; IKA, 19. lipnja 2002., str. 22.

Povjeravam vas Blaženoj Djevici, Majci Božjoj od Kamenitih Vrata

Učenicima Nadbiskupske klasične gimnazije iz Zagreba na općoj audijenciji

Castel Gandolfo, 28. kolovoza 2002.

           “Dragi sjemeništarci iz Dječačkoga sjemeništa i dragi učenici Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu, srdačno vas pozdravljam. Dobro došli! Sve vas povjeravam Blaženoj Djevici, koja se u vašemu gradu posebno štuje kao Majka Božja od Kamenitih vrata, te vam udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXV., 2, 2002., str. 226; IKA, 28. kolovoza 2002., str. 15.

Pozdrav i apostolski blagoslov

Hodočasnicima na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 18. rujna 2002.

           “Srdačnim riječima dobrodošlice pozdravljam sve ovdje nazočne hrvatske hodočasnike. Svakomu od njih i njihovim obiteljima rado udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXV., 2, 2002., str. 340; IKA, 18. rujna 2002., str. 20.

Pozdrav i apostolski blagoslov

Hodočasnicima na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 9. listopada 2002.

           “Srdačno pozdravljam sve nazočne hrvatske hodočasnike, koji su došli moliti na grobove svetih apostola Petra i Pavla. Njima i njihovim obiteljima udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXV., 2, 2002., str. 436; IKA, 9. listopada 2002., str. 34.

Marija nas u svojoj krunici vodi razmišljanju o Kristovim otajstvima

Hodočasnicima na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 16. listopada 2002.

           “Dragi hrvatski hodočasnici, koji ste došli da biste ovdje bili nazočni na ovaj posebni dan, očitujući svoju odanost Petrovu nasljedniku, srdačno vas pozdravljam. Sve vas i vaše obitelji i sav vaš narod povjeravam Onoj koja nas u svojoj krunici vodi u razmišljanju o Kristovim otajstvima i djelu spasenja, te svima udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXV., 2, 2002., str. 483; IKA, 16. listopada 2002., str. 21.

Budite uvijek branitelji istinskoga mira i pravde i promicatelji nade

Časnicima Hrvatske vojske na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 30. listopada 2002.

           “Pozdravljam ovdje nazočne časnike Hrvatske vojske, koji su došli sa svojim kapelanom. Dobro došli! Predragi, želeći vam od srca da uvijek znadete biti branitelji istinskoga mira i pravde i promicatelji nade, povjeravam vas zagovoru Presvete Bogorodice, vaše posebne nebeske zaštitnice, te vam udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXV., 2, 2002., str. 649; IKA, 30. listopada 2002., str. 22.

Znajte biti navjestitelji i svjedoci kršćanske nade u sredini u kojoj živite i radite

Hodočasnicima na općoj audijenciji

Vatikan, 6. studenoga 2002.

           “Srdačno pozdravljam sve nazočne hrvatske hodočasnike. Predragi, udjeljujući apostolski blagoslov svakomu pojedinom od vas i vašim obiteljima, od srca želim da znadete biti navjestitelji i svjedoci kršćanske nade u sredini u kojoj živite i radite. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXV., 2, 2002., str. 676; IKA, 6. studenoga 2002., str. 25.

Ljudsko se srce mora osloboditi mržnje i želje za osvetom

Papin govor novomu bosanskohercegovačkom veleposlaniku pri Svetoj Stolici Ivanu Mišiću prigodom predaje vjerodajnica u posebnoj audijenciji

Vatikan, 30. studenoga 2002.

           “Gospodine Veleposlaniče!

           1. Vrlo rado primam vjerodajnice kojima ste ovjerovljeni za izvanrednoga i opunomoćenoga veleposlanika Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici. Dočekujući Vas dobrodošlicom, preko Vas upućujem svoj pozdrav pun poštovanja vlastima države, koju ste pozvani predstavljati kod ove Apostolske Stolice. Rado koristim prigodu da ponovno potvrdim svoju stalnu blizinu dragim narodima Bosne i Hercegovine, koji su bili izvrgnuti ne samo političkome sustavu utemeljenu na ideologiji suprotnoj vrijednostima urezanima u ljudski duh, nego i dugome i bolnome ratu. Zbog toga sam želio osobno poći u Sarajevo. Božja mi je Providnost udijelila i prigodu za to te sam 12. i 13. travnja 1997. došao u pastirski pohod tomu toliko napaćenome gradu i svratio pozornost na potrebu ‘da se osigura poštivanje svakoga čovjeka i njegovih prava, bez obzira na narodnu ili vjersku pripadnost’ (Ioannis Pauli PP. II Sermo salutationis in Seraiensi aeroportu navium inter Apostolicam in Bosnia-Arcegovina Peregrinationem, 2, die 12. apr. 1997; Insegnamenti di Giovanni Paolo II, XX, 1 (1997) 661).

           2. Bogu hvala, zalaganje ljudi dobre volje dovelo je najprije do sklapanja Washingtonskoga sporazuma, a potom i do Daytonskih sporazuma, koji su ugrađeni u same temelje države Bosne i Hercegovine. Sve je to učinilo da oružja sada šute. Potrebno je, međutim, zauzeto raditi na izgradnji i oživotvorenju mira u pravdi, rješavajući pitanja vezana uz budućnost zemlje. U ta pak pitanja ubraja se i pitanje povratka prognanika i izbjeglica, koji čekaju da se mogu vratiti kući, te pitanje ponovnoga oživljavanja gospodarstva, što bi donijelo vedrinu i pouzdanje među tamošnja pučanstva. Potrebni su za to programi vezani uz stvarnost, koji bi naudili mogućnost rada i zarade sredstava dostatnih za život i koji bi, u potpunu poštivanju identiteta svakoga pojedinca, promicali dijalog i suradnju među različitim sastavnicama građanskoga društva. Jedino je na taj način moguće učiniti da zaživi prava demokracija, ‘plod vrednovanja kulturnih, društvenih i vjerskih posebnosti različitih sastavnica zemlje, uz poštivanje pravednosti, pravde i istine’ (Ioannis Pauli PP. II Sermo ad peregrinationi iubilari Provinciae ecclesiasticae Seraiensis participes, 3, die 30 mart. 2000: Insegnamenti di Giovanni Paolo II, XXIII, 1(2000) 500).

           Demokracija je zahtjevna zadaća, koja traži moralnost, čestitost, ljudsku osjetljivost, razboritost, strpljivost, poštivanje drugih, spremnost na odricanje svaki put kada to traži opće dobro, odlučnu volju da se vlastiti način promatranja stvari i vlastito mišljenje ne nameću drugima, nego se izlažu. Takva je zadaća još zahtjevnija u jednoj višenarodnoj, višekulturnoj i viševjerskoj zemlji, kakva je upravo Bosna i Hercegovina, koja je pozvana da svoju sadašnjost i svoju budućnost gradi na čvrstim temeljima pravde, poštivanja drugih, suradnje i solidarnosti među svim svojim sastavnicama, te štiti zdrave običaje svakoga svojeg pojedinog naroda.

           3. Da bi se na budućnost moglo gledati s većim pouzdanjem, prijeko je potrebno također promicati pravu pomirbu i iskreni oprost. ‘Nizanje ‘krivnji’ i ‘kazna’ ne će se nikada okončati ako se jednom ne oprosti’ (Ioannis Pauli PP. II Homilia in Arce Gandulfi habita, 6, die 8. sept. 1994: Insegnamenti di Giovanni Paolo II, XVII, 2 (1994) 250)

           Istina je da se iz sjećanja ne može izbrisati ono što se je dogodilo u minulome razdoblju, ali se može i mora srca osloboditi od mržnje i osvete. Sjećanje na pogrješke i nepravde neka bude upozorba koja traži da se one ne ponavljaju, kako bi se izbjegle nove tragedije, možda još i veće.

           Crkva u Bosni i Hercegovini već radi i pruža svoj doprinos pomirbi i oprostu, vjerno navješćujući Evanđelje. Ona jedino traži da može razvijati tu svoju zadaću, stojeći uz siromašne i na rub društva gurnute i omogućujući da se čuju i oni koji su u društvu lišeni glasa. Upravo se u tome duhu Crkva svim silama trudi oko promaknuća izobrazbe novih naraštaja u školama otvorenima svima koji žele završiti obveznu osnovnu školu i steći srednjoškolsku spremu. Uvjeren sam da će predstavnici državnih tijela znati cijeniti taj doprinos Crkve i da ne će izostati njihova potpora svakomu prikladnom razvoju njezinih školskih ustanova na dobro djece i mladeži pripadnika svih naroda i vjera nazočnih u Bosni i Hercegovini.

           4. Od svakoga se traži da daje vlastiti doprinos stavljanju na zdrave noge društva koje odbacuje svaku napast podupiranja jednih na štetu drugih; društva koje je spremno svima osiguravati stvarnu ravnopravnost i koje je pozorno na poštivanje pravâ, slobodâ i identiteta svih te vodi računa o mjesnim povijesnim, društvenim i kulturnim iskustvima; jednom riječju, društva utemeljena na pravdi i miru. Iako je rat završio prije gotovo sedam godina, još se uvijek, nažalost, ne vidi stvarno rješavanje drame brojnih izbjeglica i prognanika, koji žude za povratkom svojim domovima. Ovdje posebno mislim na pučanstva koja čekaju da im se omogući povratak na banjolučko područje i u Bosansku Posavinu. Ta pučanstva, jednako kao i prognanici i izbjeglice iz drugih krajeva, gledaju kako im se niječe osnovno pravo na miran život u njihovu rodnome kraju. Nemali broj njih zbog toga je prisiljen da drugdje traži sreću. Ti ljudi opravdano mole da im se zajamči sigurnost i da im se stvore prihvatljivi politički, društveni i gospodarski uvjeti. Oni na isti način zahtijevaju da im se vrate i dobra kojih su za vrijeme rata bili nasilno lišeni.

           5. Prijeko je potrebno graditi istinsko ozračje mira. ‘Mir – kaže Drugi vatikanski opći crkveni sabor – ‘nije puka nenazočnost rata, niti se može svoditi jedino na stvaranje ravnoteže među protivničkim silama’ (Gaudium et spes, 78) Isti sabor također podsjeća da se mir ‘opravdano naziva djelom pravde’ i da zahtijeva ‘čvrstu volju da se poštuju drugi ljudi i drugi narodi i njihovo dostojanstvo’ (ibid.). Nastojanje da taj nauk zaživi sa sobom nosi zauzimanje da se ne podupiru stanja što nalikuju na ona koja nagrađuju ishode postignute nasiljem počinjenim na štetu golorukih ljudi; sa sobom isto tako nosi volju da se prikladnim političkim i gospodarskim zahvatima i na mjesnoj i na državnoj razini nadoknade i isprave počinjene nepravde. U nastojanju oko toga ‘nikoga ne smiju obeshrabrivati mogući pojavci nepredviđenih teškoća. A kad se te teškoće ipak pojave, svi se moraju služiti razboritošću da se isprave i poboljšaju prije izrađeni planovi’ (Ioannis Pauli PP. II Sermo ad Bosniae-Arcegovinae Legatum, 3, die 11. sept. 1998: Insegnamenti di Giovanni Paolo II, XXI, 2 (1998) 262)

           6. Gospodine Veleposlaniče! Želim od srca da zemlja koju predstavljate naiđe na razumijevanje i stvarnu pomoć potrebnu za ozdravljenje rana što su ih nanijeli nedavni rat i prijašnji politički sustavi, koji su tijekom 20. stoljeća uzrokovali ogromne tragedije u Bosni i Hercegovini i u drugim državama susjednih područja. Zemlje će staroga kontinenta i Međunarodna zajednica neizostavno pružati potrebnu pomoć te podupirati programe koji će Bosni i Hercegovini i cijelomu području jugoistočne Europe omogućiti da što prije postanu sudionici europskih i svjetskih integracijskih postupaka. Uvjeren sam isto tako da će Bosna i Hercegovina znati pružiti vlastiti prilog izgradnji ‘zajedničkoga doma’ otvorena svim narodima našega kontinenta. Nitko, naime, nema pravo nikoga isključivati, a svi imaju dužnost poštivati druge, bilo da je riječ o malim bilo pak o velikim državama.

           7. Sa zadovoljstvom sam, gospodine Veleposlaniče, pribilježio ono što ste rekli o uzajamnim odnosima između Bosne i Hercegovine i Svete Stolice i o njihovu daljnjemu razvoju i produbljenju. Ti će odnosi i dalje, jednako kao i do sada, biti na korist svih bosanskohercegovačkih građana.

           I Vi ćete, isto kao i Vaš prethodnik, u ispunjenju povjerene Vam visoke zadaće kod Svete Stolice naći posvemašnju spremnost za razgovor o pitanjima koja zanimaju obje strane. Ugodan Vam bio boravak u Rimu i neka Vam Bog udijeli te možete raditi koristan i zanimljiv posao!

           Ove dobre želje pratim molitvom da Bog, Otac svih ljudi i naroda, svojim darovima prati Vas, Vaše suradnike, državno čelništvo, kao i sve drage narode Bosne i Hercegovine uvijek nazočne u mojemu srcu.”

Ins., XXV., 2, 2002., str. 801 – 805.

Pozdrav i apostolski blagoslov

Hodočasnicima i predstavnicima Hrvatske vojske iz Istarske županije na općoj audijenciji

Vatikan, 11. prosinca 2002.

           “Srdačno pozdravljam sve nazočne hrvatske hodočasnike, medu kojima su i predstavnici Hrvatske vojske i Policije s područja Istarske županije. Dobro došli! Predragi, svakomu od vas i vašim obiteljima rado udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXV., 2, 2002., str. 870; IKA, 11. prosinca 2002., str. 32.

Papa zahvalio Hrvatima za božićno drvo

Vjernicima okupljenim na molitvu Anđeoskoga pozdravljenja

Trg sv. Petra, 15. prosinca 2002.

Po već ustaljenu običaju, svake godine druga europska država poklanja Papi božićno drvo za Trg sv. Petra. Za Božić 2002. g. bila je to Hrvatska koja je darovala Svetomu Ocu veliki bor kao božićno drvo koje je tijekom božićnih blagdana bio postavljeno uz jaslice na Trgu sv. Petra. Odmah na početku nedjeljnoga nagovora Papa je nazočnima uputio ove riječi na talijanskome:

           “Na Trgu sv. Petra već se osjeća božićno raspoloženje. Uz jaslice koje se pripremaju već je postavljeno božićno drvo, koje je ove godine darovala Hrvatska. S tim u svezi ponavljam svoju zahvalnost našoj hrvatskoj braći i sestrama za taj ljubazni dar.”

Ins., XXV., 2, 2002., str. 906; IKA, 18. prosinca 2002., str. 30.

Doviđenja u Dubrovniku, Rijeci, Zadru, Đakovu ili Osijeku!

Predsjednik Mesić i hrvatsko izaslanstvo u posebnoj audijenciji kod Pape prigodom darivanja božićnoga drva

Vatikan, 16. prosinca 2002.

Papa Ivan Pavao II. primio je 16. prosinca predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića s pratnjom. Papa je zahvalio predsjedniku Mesiću za darovano božićno drvo, koje će sljedećega dana u njegovoj nazočnosti biti svečano osvijetljeno na Trgu sv. Petra. Papa mu je potvrdio da se sprema za ponovni dolazak u Hrvatsku, i to vjerojatno u proljeće. Na kraju audijencije Papa je ponovno zahvalio za darovano drvo i jaslice, kao i na ostalim darovima ovim riječima:

           “Hvala još jednom za božićno drvo koje ste donijeli. Doviđenja u Dubrovniku, Rijeci, Zadru, Đakovu ili Osijeku!”

IKA, 18. prosinca 2002., str. 30.

Zahvalan sam Republici Hrvatskoj za poklon božićnoga drveta

Hodočasnicima na općoj audijenciji prigodom darivanja božićnoga drvca

Vatikan, 18. prosinca 2002.

Papa Ivan Pavao II. u tijeku opće audijencije 18. prosinca pozdravio je hodočasnike iz Hrvatske, koji su sa svojim biskupima sudjelovali na svečanoj inauguraciji božićnoga drveta koje je ove godine Svetoj Stolici darovala Hrvatska. Sveti Otac uputio im je ove riječi:

           “Dragi hrvatski hodočasnici, sve vas srdačno pozdravljam zajedno s vašim ovdje nazočnim biskupima i predstavnicima državnih vlasti vaše zemlje. Dobro došli! Zahvalan sam Republici Hrvatskoj za poklon božićnoga drveta darovana u znak dubokih veza hrvatskoga naroda s Petrovom Stolicom, koje traju već četrnaest stoljeća. Na posebni način zahvaljujem onima koji su se zauzeli za ostvarenje zamisli darivanja božićnoga drveta, što ju je prije četiri godine pokrenula Hrvatska biskupska konferencija, odmah po završetku mojega pastirskog pohoda Zagrebu, Mariji Bistrici, Splitu i Solinu. Plemeniti će dar Hrvatske sljedećih dana pozornost posjetitelja ove dvorane i hodočasnika koji budu dolazili na Trg svetoga Petra u Vatikanu svraćati na Otajstvo Utjelovljenja, koje je obzore čovječanstva rasvijetlilo novom nadom. Neka svjetlo te nade pomogne ljudima našega vremena da u Djetetu rođenu u Betlehemu prepoznaju Emanuela, koji je Bog s nama, i prime ga u svoj svakodnevni život kako bi s pouzdanjem nastavili ići putovima povijesti. Ponovno vaš narod povjeravam Blaženoj Djevici, Kraljici Svete Krunice. Ona, Majka Utjelovljene Riječi, vodila vas i vaše sunarodnjake u devetnici priprave na Božić, koja je počela upravo prije dva dana, te puni nade možete slušati radosni navještaj da ‘narodi nam se Kralj nebeski’. Svima vama, vašim obiteljima i svemu vašemu hrvatskom narodu u domovini i inozemstvu od srca udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

OR, 19. prosinca 2002., str. 5; Boll., 16. prosinca 2002.; IKA, 18. prosinca 2002., str. 33.

Božićna čestitka

Vatikan, Trg sv. Petra, Božić, 25. prosinca 2002.

Na kraju božićne poruke prigodom blagoslova Urbi et Orbi Sveti Otac je s glavne lože bazilike sv. Petra čestitao Božić na 62 jezika; čestitka na hrvatskome bila je na 15. mjestu:

           “Sretan Božić, Isusovo porođenje!”

Ins., XXV., 2, 2002., str. 938; OR, 27./28. prosinca 2002., str. 5.