Nagrađeni CD „Hrvatski glagoljaški rekvijem“ sadrži još i snimku „Himna slobodi“ Jakova Gotovca (1985. – 1928.) koju je skladatelj napisao na tekst pjesnika Ivana Gundulića.
Ove nagrade, kako se iznosi u obrazloženjima, potvrđuju činjenicu da hrvatski kompozitor Igor Kuljerić (1938.-2006.) do sada nije bio poznat izvan granica svoje zemlje pa je ova snimka to značajno izmijenila budući da se radi o djelu, kako se navodi, „snažnog i dojmljivog primjera suvremene duhovne glazbe“. „Hrvatski glagoljaški rekvijem“, koji je nastao 1995./96., prvi je put, pod dirigentskom palicom samog autora, izveo Zbor i orkestar HRT-a u srpnju 1996. godine.

Münchenska izvedba održala se 14. veljače 2020. godine u suradnji grada Zagreba, Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, Ministarstva kulture RH i Bavarskoga radija, a snimka toga koncerta na CD-u objavljena je 1. srpnja 2020. godine. Zagrebačka izvedba održala se u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski 22. veljače 2020. te je, kao i ona münchenska, izazvala gromoglasno oduševljenje popraćeno dugim aplauzom. Valja spomenuti da su osim hrvatskoga kompozitora i šefa dirigenta Bavarskoga zbora i orkestra u izvedbi toga monumentalnog djela sudjelovali i drugi hrvatski umjetnici: sopranistice Kristina Kolar i Marija Kuhar Šoša, baritoni Matija Meić i Ljubomir Puškarić te naša proslavljena pijanistica Martina Filjak. Osim njih solisti su još bili mezzosopranistica Annika Schlicht i tenor Eric Laporte.

ICMA postoji od 2011. godine i smatra se jednom od najvažnijih međunarodnih nagrada za glazbene snimke, dok je Diapason d’or nagrada za ploče sa snimkama klasične glazbe koju dodjeljuje francuski časopis Diapason u više kategorija. Uz Nagradu njemačke kritike ploča i britanske Gramofonske nagrade, Diapason d’or se smatra najznačajnijom nezavisnom europskom nagradom.

Hrvatski glagoljaški rekvijem za četiri solista, mješoviti zbor i simfonijski orkestar nastao je skladateljevim nadahnućem drevnim hrvatskim korijenima, kao njegov san o hrvatskom glagoljaškom rekvijemu, što je upijao i pamtio još iz djetinjstva na Silbi i u zadarskome kraju. Djelo je sazdano od šest temeljnih brojeva koji oblikuju protok tradicionalnoga rituala, uz karakteristične odlomke: Pokoj vječni, Gospodi, pomiluj, Dan gnjiva, Trublja Božja, Blag Isuse, Vele plača, Znamenonosac sveti Mihovil, Svet, svet, svet, Osanna, Aganče Boži, Izbavi me, Gospodi, od smrti vičnije…

Igor Kuljerić dobitnik je nagrade za “najznačajnije dostignuće na području suvremene glazbe u 1996. godini” po procjeni stručne komisije za dodjelu nagrade Vjesnika “Josip Slavenski”. U srpnju 1997. godine djelo „Hrvatski glagoljaški rekvijem“ službeno je predstavljalo Republiku Hrvatsku na Europskom mjesecu kulture u Ljubljani. Naslov skladbe upućuje na svjesno ispreplitanje glagoljaških melizama cijelog hrvatskog mediteranskog područja, od Pazina do Kotora sa strukturom i formom latinskog rekvijema i njemu svojstvenog dramatičnog luka te sa svim utjecajima hrvatskog priobalja.