Draga braćo i sestre, svečano proslavljamo blagdan Kristova uskrsnuća. U duhu naše vjere, želim svima vama čestitati blagdan nad svim blagdanima – blagdan Kristove pobjede nad tamom ovoga svijeta – blagdan Uskrsa.

Neka nam, braćo kršćani, uskrsna čestitka bude odjek naše vjere, neka bude svijetla zraka Kristova sunca, neka bude potvrda naše povezanosti s Kristom, koji nas je svojim uskrsnućem opravdao od grijeha. Nadam se, da ta naša povezanost s uskrslim Kristom nije kratkog daha, nego da će biti trajna. Radosno prihvatimo sjedinjenost s Isusom u svojoj svakodnevici i neka to za svakoga od nas bude novost u našem kršćanskom životu. Spremno napuštamo što je od staroga čovjeka, od Adama i prihvaćamo tu novost po novom Adamu, po Isusu Kristu kako kaže sv. Pavao (Usp. Rim 5,12-21, Kol 3,8-14). Poslušajmo što nam sv. Pavao još kaže: „Po krštenju smo zajedno s Kristom odlučili umrijeti, da bi smo s Njime uskrsnuli i živjeli novim životom.” (Rim 6, 4) Međutim, svjesni smo da je današnji čovjek u napasti da zlu u sebi i zlu oko sebe odgovora prilagođavanjem, te sam sebi kaže „Drugačije se ne može”. Psalmist za to kaže da je čovjek u stanju da „grijeha svoga ne vidi i da sam sebi laska o svojoj pravednosti” (Usp. Ps 36, 3). Kada se odlučno i bez kolebanja suprotstavimo zlu onda snaga Božja dolazi u pomoć našoj slabosti. Poznato nam je kolikom je hrabrošću pravog kršćanina svoju vjeru posvjedočio vlastitom krvlju i zaštitnik naše biskupije Sv. Tripun 250-te godine. Njegov odgovor je bio nedvosmislen: „Ego sum christianus – Ja sam kršćanin, ja se klanjam jedino svome Bogu”. Stoga smo mi, vjernici Kotorske biskupije, ponosni da već dvanaest stoljeća moći sv. Tripuna svjedoče u našoj sredini njegovu neustrašivu odlučnost i vjeru u uskrslog Krista. Ta Tripunova odlučnost je postala primjer kroz povijest i našim Miljenicima Boke: bl. Graciji, bl. Ozani, sv. Leopoldu i tolikim drugima. Ta Tripunova odlučnost neka nadahnjuje i nas u našoj vjernosti Kristu raspetome i uskrslome.

Ovu je godinu Sveti Otac proglasio godinom sv. Pavla. Teolozi diljem svijeta daju svoj doprinos u što dubljem razumijevanju Pavlove misli, a vjernici su poticani na što spremnije prihvaćanje njegovog nauka. Bilo bi lijepo, pohvalno i duhovno korisno kada bi sami sebi obećali da ćemo u vrijeme koje je pred nama nastojati upoznati sv. Pavla – čitajući njegove poslanice. U poslanicama ćemo bez teškoće saznati temeljne točke Pavlovih propovijedi: Krist raspeti i Krist proslavljeni (1 Kor 15, 12; 22). Mislim da nema godine kada se za blagdan Uskrsa ne citira ona Pavlova: „Ako li Krist nije uskrsnuo onda je neosnovano naše propovijedanje, onda je neosnovana i vaša vjera” (1 Kor 15, 14). Nadalje sv. Pavao kaže: „Podsjećam vas braćo na evanđelje koje sam vam propovijedao i koje ste prihvatili i u kojem stojite. (1 Kor 15, 1) Predao sam vam najprije ono što sam primio, da je Krist, suglasno Pismima, umro za naše grijehe, da je pokopan, da je treći dan, suglasno Pismima, uskrsnuo (1 Kor 15, 3-4).”

Ovaj veliki Apostol – sv. Pavao – Savao, rodom iz Tarza u Ciliciji (današnja Turska) bio je radikalan u svom židovstvu. Živio je strogost židovskog zakona i židovskih običaja. Postao je strah i trepet kršćanske zajednice u Jeruzalemu, koju je revno progonio (Usp. Gal 1, 13). No, uskoro se dogodilo čudo. Nakon što je Jeruzalem bio očišćen od kršćana, Savao se uputio u Damask, židovsku koloniju, gdje se sklonila većina kršćana. Isus, koji je za Savla bio krivi Mesija, jer je sramotno umro na križu, a apostoli varalice, najednom mu se dok je išao u Damask obratio riječima: „Savle, Savle, zašto me progoniš?” (Dj 26, 14) Isus se ukazuje Savlu u svjetlu božanske prisutnosti Savao se mijenja i postaje Pavao. Skandal križa više ne postoji. Apostoli više nisu varalice. Od tada će za Pavla Kristov križ biti životni ponos. Pavao kao veliki apostol kliče: „Bože sačuvaj da bih se ičim ponosio osim križa Gospodina našega Isusa Krista, po kojem je meni svijet raspet i ja svijetu” (Gal 6, 14). Ovaj židovski pismoznanac i učitelj židovske vjere postaje gorljivim svjedokom Krista uskrsloga, postaje veliki apostol Uskrsloga.

Draga braćo i sestre, danas na blagdan Kristova uskrsnuća, u ovoj godini sv. Pavla i sv. Tripuna, zastanimo pred činjenicom što Krist može učiniti s čovjekom koji je otvoren istini i kojega istina obasja. Pavao je upoznao Istinu i bez ikakvog oklijevanja za Pavla Isus postaje Put i Život. „Krist jučer i danas”, što je činio tada to isto nastavlja čini mnogima danas. Svu je povijest ljudima prosvjetljivao razum i mekšao srca te su dolazili do istine i obraćenja. Obraćenika je bilo u svakoj generaciji, zašto onda ne bi moglo biti i danas? Vrijeme koje je pred nama moglo bi biti vrijeme novih obraćenika. I mi smo svjedoci da ova nada nije nemoguća. Nedavno je našoj javnosti predstavljen naš suvremenik koji otvoreno govori o svom obraćenju, te ističe da je na svojem unutarnjem zamagljenom nebu ugledao trajno svjetlo koje je razbilo tamu njegovog života i od tada je za njega postalo sve drugačije. Crkvu ne oduševljavaju površni obraćenici, oni viđeni na oko, nego oni istinski obraćenici i jedino će takvi postati svjetla nada budućnosti Crkve.

Neka uskrsli Krist učini svoje djelo u nama koji se zovemo kršćanima, ali to još u potpunosti nismo, da odlučno dademo svoj doprinos u ovoj godini sv. Pavla i sv. Tripuna, da u našim prostorima i u svijetu bude što veći broj istinskih obraćenika.

Još jednom, svima skupa, zajedno s braćom istočnog obreda želim sretan i blagoslovljen blagdan Uskrsa, te vas sve pozdravlja, vaš

+ Ilija, biskup