Istina je prava novost.

Novi broj časopisa »Poziv« – list đakovačkih bogoslova

U petak, 21. svibnja iz tiska je izašao ovogodišnji broj Poziva, časopisa bogoslova Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu. Obrađujući iz vlastitog, mladenačkog i vjerničkog očišta teološko-filozofske ali i druge teme poglavito u svjetlu suvremenih događanja te predstavljajući životu Sjemeništa u proteklih godinu dana, bogoslovi su se i ovim brojem nastojali približiti ponajprije mladima, a zatim i svim ljudima dobre volje.

Uređivanje ovogodišnjeg broja potpisuje gl. urednik Florijan Zagorščak, bogoslov V. g. čiji ćemo uvodni tekst zateći na prvoj stranici lista, dok je odgovorni urednik dr. sc. Stjepan Radić, rektor Sjemeništa.

Prvi dio ovogodišnjega broja posvećen je teološkom pogledu na pandemiju koronavirusa. Duktor Matej Krešo je svojim referatom na marijansku temu »Marija: uzor i majka u patnji« ukazao na Marijinu nezamjenjivu ulogu u povijesti spasenja i na važnost Marijinog zagovora za svakoga kršćanina. Nikola Klemen uhvatio se u koštac s izazovnom problematikom Božje kazne u svjetlu recentnih događanja, naslovljenu »Koronavirus – Božja kazna ili znak posljednjih vremena«, dok se Mihael Macanić pozabavio biblijskim govorom o bolesti i postavljanjem biblijskoga čovjeka spram bolesti i teških situacija. Izazove pastorala u vremenu koronavirusa predstavio je Stjepan Krešo, a na mogućnost i važnost ponovnog ukazivanja zajedništva ali i samoće ukazao je Josip Vuksanović. Posljednji članak u prvome dijelu, djelo je Antonija Pekića i govori o važnosti vjerničkog traženja zagovora Blažene Djevice Marije i svetaca kroz povijest, a pogotovo danas. Vrijedi napomenuti kako je prvi dio ovogodišnjega broja naslovljen »Pod obranu se tvoju utječemo, sveta Bogorodice«. Time se nastojala povući paralela između vjernika koji su se u razdoblju progonstva i raznih nedaća kroz povijest utjecali pod Marijinu obranu, s nama, suvremenicima, koji se također utječemo pod Marijinu obranu zbog pandemije koronavirusa.

U drugome su dijelu najprije donesena svjedočanstva novih bogoslova. Šestorica su se novih bogoslova (Petar Čengić, Antonio Ihaz, Fabijan Križanović, Luka Marošević, Luka Mikić, Karlo Strišković) ukratko predstavili, progovorili o svojemu pozivu te kroz vlastita svjedočanstva uputili nekoliko poticajnih misli. Ovogodišnji mladomisnici (Bruno Diklić, Robert Erk, Krešimir Iljazović, Marko Obradović) u intervjuu koji je pripremio Vjeko Lončar osvrnuli su se na svoj (vjernički) život od malih nogu, preko đakonskoga praktikuma do pogleda na skoro svećeničko ređenje. Ovaj dio završava intervjuom s doc. dr. sc. Borisom Vulićem, profesorom na KBF-u Đakovu i gl. urednikom Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije. S profesorom Vulićem je kroz intervju hodio Matej Krešo.

Treći dio naslovljen »Trčite tako da dobijete neraspadljivi vijenac« zamišljen je kao cjelina koja će donijeti promišljanja s područja duhovnosti. Antun Nikolić predstavio je ukratko roman »Krstitelj« hrvatskoga pisca Mire Gavrana i prikazao aktualnost istoimenog romana uspoređujući njegova tri glavna lika – Elizeja, Salomu i Bileama s današnjim vjernicima. Dušan Balažević je u naslovu svojeg članka »Biti uvijek blizu Isusa« predstavio život i moto mladoga blaženika Carla Acutisa. Dokument pape Franje o kršćanskom poimanju sporta »Dati najbolje od sebe« prikazao je Mato Slobođan dok posljednji članak ovog dijela, posvećen simbolici pelikana u kršćanstvu, dolazi iz pera Arona Čeke. Autor je preletio nad poviješću mita o požrtvovnom pelikanu i uvidio da su pelikani zapravo svugdje oko nas: kako u konkretnom vidu sebedarja tako i u kršćanskoj simbolici, poglavito onoj euharistijskoj.

Četvrti dio »Ad fontes!« posvećen je izabranim pitanjima liturgije. Tako Bogdan Rudinski objašnjava »Podrijetlo i značenje geste miješanja vina i vode u svetoj misi«, dok Antonio Ihaz upućuje čitateljima nekoliko misli o značenju tamjana u liturgiji. Vladimir Sabo na kraju ove cjeline donosi »Kratki prikaz katoličkog nauka o egzorcizmu«.

U Kronici sjemenišnog života prikazani su najvažniji događaji iz ove, tekuće sjemenišne godine, koja je, slično kao prošla, po pitanju događanja bila skromna i to zbog spomenute pandemije koronavirusa. Po već ustaljenom običaju na samome se kraju nalazi »Veseli kutak«.

»Uistinu, snalažljiv način na koji su autori oblikovali svoj rad i iznijeli svoje misli izazivao je u meni uvijek iznova osjećaj divljenja i zahvalnosti spram povjerene mi službe. Nadam se da će članci ostaviti isti dojam i na Vas. Ako to pak ne bude tako, volio bih da znate: »Bili smo realni tražili smo nemoguće.« (Iz urednikove riječi)