Istina je prava novost.

Dr. Strujić: Osobni susret kao nenadoknadivi oblik komunikacije

U novom broju Žive zajednice objavljen je razgovor s komunikologom dr. sc. don Jurom Strujćem, svećenikom Splitsko-makarske nadbiskupije.

Don Jure je do dolaska u Hrvatsku katoličku misiju u Bielefeldu, uz župničku službu kroz punih 27 godina vodio Knjižnicu Teologije u Splitu, kasnijem Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Posebno se znanstveno bavio novim medijima te mogućnošću korištenja suvremenih sredstava društvene komunikacija u pastoralnom radu. To područje jest i okosnica njegova doktorskog rada iz područja dogmatske teologije. 

Prenosimo dio razgovora koji se u cijelosti nalazi na poveznici ovdje

Živa zajednica: Koje su, po Vama, dobre, a koje loše strane sredstava društvene komunikacije? 

Dr. don Jure Strujić: Teško je jasnom granicom razlučiti dobre i loše strane sredstava komunikacije. Postoje, međutim očite prednosti i jasne poteškoće vezane uz sredstva društvene komunikacije. Prednosti su svakako u brzini novih komunikacijskih sredstava, te njihovoj lakoj i povoljnoj dostupnosti. Novi komunikacijski alati zahvaljujući internetu omogućuju interaktivnu komunikaciju, istovremeni prijenos slike i tona, brzo dijeljenje informacija i digitalnih sadržaja. Otvaraju se dosada neslućene mogućnosti multimedijalnosti, te se stvaraju novi oblici povezanosti temeljeni na servisima društvenih digitalnih mreža. Stvara se nova kultura ophođenja, informiranja, zabave i učenja. Poteškoće vezane uz nova sredstva društvene komunikacije svakodnevno i lako uočavamo, posebno mi koji smo odrasli uz klasične medije. Novi mediji su svojom sveprisutnošću nametnuli imperativnost permanentne životne uronjenosti u digitalni prostor. Izgubila se potrebna mjera privatnosti, a stvara se neobjašnjivi stil objavljivanja osobnih životnih detalja na Mreži. Tako se gubi osobna intimnost, ali se ugrožava i privatni život drugih osoba. Novi stil života nameće pravilo: „postojiš ako si online”. Zbog toga se stvara ozbiljna i opasna ovisnost kod mnogih, a posebice mladih ljudi. Gube se i zanemaruju istinska prijateljstva i odnosi iz stvarnoga svijeta, a bježi se u prostor virtualnih relacija u kojima se strastveno broje „klikovi” i „lajkovi” te se po tome procjenjuje uspješnost i kvaliteta življenja. Stvarajući paralelne ili lažne identitete u digitalnom prostoru mnogi bježe od stvarnog života. Sve ove pojavnosti kod mnogih ljudi, posebice mladih, povećavaju životnu otuđenost i osamljenost. U prostoru Mreže stvorena je nova „kula babilonska” u kojoj svi istovremeno pričaju, ali veoma malo se međusobno čuju i razumiju. S obzirom da su novi mediji izrazito postmodernistički orijentirani gubi se autoritet središta informacija, te je veoma teško razlučiti istiniti od lažnog ili štetnog medijskog sadržaja. Komunikacijski rječnik postaje siromašen, ogoljen do razine pukih simbola, bez dubljeg sadržaja. Traže se brze i površne informacije, ne analizira se njihov suodnos i uzročnost događaja. Beskrajni priljev informacija ne uči nas vrijednostima i zaključcima. Zaboravlja se da su vrijednosti važnije od činjenica. Došlo je do zabrinjavajućeg nerazmjera između tehnološkog i duhovnog razvoja. U takvom prostoru razvijaju se i novi oblici digitalnog nasilja (cyber bullying), koji napetosti iz stvarnog života prenosi na razinu Mrežnih komunikacija.

Živa zajednica: Internet kao medij društvene komunikacije pruža brojne mogućnosti, ali i zamke. Kako se ispravno služiti internetom, ali i drugim oblicima sredstava društvene komunikacije? 

Dr. don Jure Strujić: Analitičari suvremenih medija rado će govoriti o „digitalnim domorodcima” i „digitalnim pridošlicama”. Prvi su odrasli uz nove medije, oni ne poznaju drugačiji komunikacijski svijet, a ostali su naknadno zakoračili u ovaj novi prostor, ali s oprezom i nesnalaženjem. Mladi i djeca našega vremena odrastaju uz suvremene medije te stilom života, potrebama, oblicima društvenosti i zabave intenzivno žive u prostoru Mreže. Oni uvelike koriste nove mogućnosti, ali često ne uočavaju poteškoće i zamke vezane uz suvremene medije. Važan je, stoga, permanentni odgoj za medije kojega će djeci i mladima pružiti roditelji i odgojitelji. Konzumente medijskog sadržaja potrebno je odgojiti za zrelo razlikovanje i vrednovanje ponuđenih informacija i drugih sadržaja. Nove mogućnosti nude privlačne izazove, ali u sebi kriju i ozbiljne poteškoće vezane uz narušavanje vlastite i tuđe privatnosti, digitalno nasilje, tešku ovisnost te udaljavanje od stvarnog života i ljudi iz svoje okoline. Stoga je potrebno da i Crkva kroz kateheze, homilije osobne susrete o ovome ustrajno i argumentirano progovara. Kršćanska angažiranost na Mreži podrazumijeva i stvaranje „kršćanskog digitalnog osobnog profila” preko kojega vjernik može pružiti obrazloženje svojeg vjerovanja te potaknuti na izgradnju boljeg svijeta.

Živa zajednica: U brojnim svjetovnim medijima prevladavaju negativne informacije. Kako se oduprijeti takvoj svakodnevnoj medijskoj izloženosti? 

Dr. don Jure Strujić: Govoreći o kontaminiranosti medija sa negativnim i neprimjerenim sadržajima Papa Ivan Pavao II. progovara u svojoj Poruci za dan Medija 2002. godine o potrebi stvaranja informacijskog „ekosustava”. Važno je medije prihvatiti kao sredstvo koje može poslužiti dobru i napretku čovječanstva. Pozitivni stav prema medijima, koji nisu neprijatelji nego Božje sredstvo, također uključuje i čuvanje vlastitog mentalnog zdravlja, istinoljubivost i odgovornost u pristupu medijskim sadržajima. Potrebna je zrela selekcija medijske ponude koja nam hrani dušu i formira stavove, te odbacivanje svakodnevnog medijskog smeća. Laži se čovjek uvijek može suprotstaviti iznoseći istinu i pozitivni sadržaj, a dinamična otvorenost novih medija, posebice u prostoru društvenih mreža, to nam zacijelo omogućuje. Stoga je potrebno u medijski prostor unijeti pozitivne vijesti i sadržaje, poticajne poruke te pokazujući afirmativni stav u medijima prepoznavati novi prostor evangelizacije i kršćanske društvenosti. Upravo stoga je neizmjerno važan odgoj djece i mladih za zreo, odmjeren i selektivan pristup medijskoj ponudi.