Kardinal Parolin o kršćanskom prilogu miru u Koreji
foto: Vatican Media // južnokorejske redovnice puštaju balone u obliku golubice mira
Vatikan (IKA)
Državni tajnik Svete Stolica kardinal Pietro Parolin održao je 31. kolovoza predavanje na Međunarodnom online kongresu „O miru i stabilnosti na korejskom poluotoku” u organizaciji južnokorejskoga Ministarstva za ponovno ujedinjenje, prenosi Vatican News.
Kardinal Parolin istaknuo je stajalište Katoličke Crkve da je za dugotrajni mir u Koreji neophodan stalni otvoreni dijalog koji u prvom redu ima u vidu zajedničke točke, prije no što se suoči s različitostima. Tema njegova predavanja bila je prilog kršćanskih Crkava miru u regiji. Dijalog koji za cilj ima socijalno i političko prijateljstvo karakterizira spremnost “prihvaćanja drugoga, praćenja i slušanja”. Takav dijalog pomaže humaniziranju međusobnih odnosa i nadilaženju nesporazuma, istaknuo je kardinal Parolin. Naveo je više poziva papa posljednjih desetljeća na dijalog, mir i pomirenje. Posljednje dvije godine postoji želja da bi papa Franjo posjetom Sjevernoj Koreji pridonio pomirenju korejskih država.
Kršćanska tradicija uči da su bitni elementi mira sklad i prije svega red. Utoliko se mir može smatrati uređenim skladom. Da bi u svijetu vladao stvarni mir pravednost se mora ispuniti u ljubavi prema bližnjem i u hrabrosti nalaženja onog što nas povezuje, što je i trajni cilj vatikanske diplomacije, poručio je Papin državni tajnik.
U konačnici je mir, koji ne označava puki izostanak rata, dugotrajni i konstruktivni plod ljubavi u društvenom i političkom prostoru, istaknuo je kardinal Parolin, osvrćući se na encikliku pape Franje “Fratelli tutti” iz listopada 2020. No, mir neće biti potpuno ostvaren dok se pravednost ne dopuni pomirenjem, upozorio je.
Kardinal je u predavanju citirao i istočnjačke mudrace kao što je Konfucije, koji je smatrao da su za dijalog i mir neophodna dobra djela, samokontrola i ljubav za druge. Mir nije slabost niti znak nedostatnosti i kukavičluka, mir je kćer pravednosti i ljubavi, poručio je kardinal Parolin.