Zagreb, (IKA) – U povodu „Dana ludbreške Svete nedjelje” na Hrvatskom katoličkom radiju emitirana je 31. kolovoza emisija o Svetoj nedjelji u prošteništu Predragocjene Krvi Isusove u Ludbregu.
Ludbreg za sebe kaže da je centar svijeta u zemljopisnom smislu. No, za vjernike je puno više – središte u kojem je svetište Predragocjene Krvi Kristove, jedino euharistijsko svetište u Hrvatskoj. Svake godine prvog vikenda u rujnu ono privlači brojne hodočasnike u slavlju Ludbreške Svete nedjelje. To svetište pripada među rijetke koje je utemeljeno pisanim ukazom Svetog Oca. Bulom pape Lava X. iz godine 1513. priznata je i potvrđena čudesna pojava Presvete Krvi Kristove u Ludbregu. A ta čudesna pojava bila je 1411. godine. Naime, za vrijeme slavljenja euharistije svećenik je posumnjao u stvarnu Isusovu prisutnost pod prilikama Kruha i Vina. Nakon pretvorbe u kaležu se pojavila prava Krv. Kako je moguće da svećenik, koji svakodnevno slavi misu, posumnja u euharistijsku Isusovu prisutnost pitali su župnika i rektora Ludbreškoga prošteništa mons. Josipa Đurkana.
Odgovorio je da tu ima više elemenata, prvi je uhodanost, drugi je društvene prilike, dakle ideje koje u ono doba kolaju, a tada su to bile humanizam, renesansa, sve kršćanske istine došle su u pitanje pa je to zapljuskivalo i svećenike, nisu ni oni imuni od toga. Teologija kaže da svaku vjeru prati i sumnja. I možda nije slučajno što je Gospodin dopustio da upravo taj svećenik, sumnjivac, bude predstavnik svih onih sumnjivaca, ne samo među svećenicima nego i među narodom, koji će dobiti taj znak Božji s neba da je istina ono što mi vjerujemo, to je potvrda Božja. Sigurno je da to čudo ne može nekome donijeti vjeru, ali je ipak neki opipljivi dokaz za ono što nas vjera uči. I sad ljudi to vole, nekako opipljivo, jer euharistija djeluje dosta apstraktno ako se izvana gleda. A kad je to sad vidljivo, opipljivo onda je nekako bliže čovjeku koji možda nema tako čvrstu vjeru. Papa je 1513. s tom nakanom izdao bulu da bi rekao da svi oni koji budu dolazili tijekom povijesti u proštenište neka produbljuju svoju vjeru u Isusovu prisutnost u kruhu i vinu na euharistijskim sastancima.
Stoljeće nakon čudesne pretvorbe pape su slali svoje predstavnike kako bi ispitali svjedoke čudesnih ozdravljenja, pomirenja i obraćenja. No, relikvija prave krvi nikada nije podvrgnuta kemijskom ispitivanju, kaže mons. Đurkan: „Pokojni kardinal Kuharić to nije dopustio. Ona je zgrušana, i tako svjedoči tu istinu. Možda ćemo tijekom vremena prionuti ispitivanju. Na poticaj biskupa Ivana Šaška kao člana Zagrebačke metropolije koji je još kao dječak sa svojom majkom dolazio u Ludbreg, pa ga veže čašćenje Svete Krvi, on je predložio da se relikvija izloži u zatvorenoj niši koja je dobro osigurana, a svaki puta kada dođe neka grupa ili pojedinac ona se osvijetli i vidljiva je svima koji žele doći blizu i pomoliti se i tražiti zagovor u svojim potrebama.
Relikvija Krvi Kristove u Ludbregu nalazi se u župnoj crkvi Presvetoga trojstva u središtu grada.
Uz Ludbreg se veže i zavjet Hrvatskoga sabora iz 1739. godine. Tada je u unutrašnjosti Hrvatske vladala kuga. Odlučeno je ako Bog zaustavi kugu, da će se u Ludbregu izgraditi zavjetno svetište. Izabran je upravo zbog euharistijskog čuda iz 1411. Dokument navodi da se u „Ludbregu čuva najveće blago Hrvatskoga Kraljevstva.” Međutim, kuga je prestala, ali zavjet nije ispunjen, a s vremenom je pao u zaborav. I tako sve do 1. rujna 1996. godine. Ta kapela građena je darom i marom i vjernika. Hrvatski sabor dao je prilog za oltar i potaknuo neka poduzeća koja su darovala građevinski materijal. To još nije dovršeno i čeka bolja vremena i financijske uvjete.
A hodočašća u Ludbreg zaživjela su intenzivnije nakon dolaska slobode, kaže rektor Đurkan. Tek sedamdesetih godina počelo se intenzivnije dolaziti na proštenje za što je najzaslužniji bivši župnik Ivan Jurak koji je uspio izdati kratki vodič kroz proštenište i razaslao ga po svim župama ondašnje Jugoslavije. I tako se broj hodočasnika počeo povećavati do te mjere da je bio otežan pristup svetištu. Tek dolaskom demokracije počelo se uređivati crkvu na otvorenom gdje se svake godine okupi više desetaka tisuća hodočasnika i iz godine u godinu njihov se broj povećava.
Središnji hodočasnički događaj je u nedjelju – proslava ludbreške Svete nedjelje. U 09.30 sati kreće procesija od župne crkve do zavjetne kapele. Procesiju, a potom i misu predvodi vojni biskup u BiH Tomo Vukšić. Tijekom poslijepodneva u nedjelju u prošteništu je duhovni program – molitve za duhovna zvanja i za očuvanje vjernosti i moralnosti u hrvatskim katoličkim obiteljima, križni put, krunica Božjega milosrđa i misa zahvalnica.
I sutrašnja subota također je hodočasnički dan kada u Ludbreg dolaze brojne župe iz Hrvatske, ali i susjedne Slovenije i Mađarske. Misu u 11 sati predvodi domaći biskup Josip Mrzljak.
Program svečanosti u čast Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu počeo je 19. kolovoza i do sada obuhvatio hodočašća Krvi Kristovoj različitih skupina vjernika. Sinoć je slavljena misa u atriju staroga grada. Po tradiciji, i ondje postoji procesija u kojoj se nosi relikvija Krvi Kristove. U starom gradu postoji jedna posebna kapela u kojoj se čuvala relikvija Krvi Kristove zbog veće sigurnosti.
Mons. Đurkan ističe da su plodovi sakramentalnoga života ludbreških hodočasnika vidljivi.