Iz 9,1-3.5-6; Tit 2,11-14; Lk 2,1-14;

Predragi!

1. “Ne bojte se! Evo, javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin” (Lk 2, 10-11).
Ove riječi Božjega anđela, naviještene betlehemskim pastirima, upućene su danas i svima nama. Upućene su nam na jednak način kao i pastirima jer naviješteni događaj neizbrisivo je upisan u našu povijest koju trajno obnavlja uvijek živom i istinskom novošću. I upravo zato što je upisan u našu povijest, događaj Kristova rođenja neminovno dotiče i obuhvaća naša srca i naš život.
Draga braćo i sestre, noćas slavimo Božji rođendan na zemlji. Sveti Luka u misnom evanđelju opisuje događaje kronološkim slijedom: Josipovo i Marijino putovanje u Betlehem, njihovo traženje i nepronalaženje mjesta u svratištu, Isusovo rođenje u noćnoj tišini i samoći betlehemske štale, anđeoski hvalospjev i navještaj pastirima. Pripovijedanje je bogato simbolima s nizom malih pojedinosti predstavljenih u jaslicama. Evanđelist Luka svojim opisom pruža našoj pozornosti trostruku sliku.
2. Prva evanđeoska slika smješta Isusovo rođenje u povijesni okvir u vrijeme rimskog cara Augusta koji je za Kvirinijeva upravljanja Sirijom izvršio “popis svega svijeta”. Isusovo rođenje ima opće značenje: dogodilo se u vrijeme kad je “popis” bio zapovjeđen “svemu svijetu” i kada su “svi išli na popis, svaki u svoj grad”. Ali upravo Isusovo rođenje donijelo je opće spasenje svemu svijetu.
Evanđelist predstavlja moćnika ovoga svijeta cara Augusta, kako bi neposredno i snažno naglasio prividnu “neznatnost”, pa čak i malenost obitelji iz Nazareta koja je iz poslušnosti caru pošla na popis: “Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju – u grad Davidov, koji se zove Betlehem – da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna”. Josip, Marija i dijete koje se trebalo roditi skromna je i jednostavna obitelj poput mnogih drugih.
Nemoguće je ne primijetiti naglašenu suprotnost između moćnika svijeta i ove jednostavne obitelji! Ali, kao što znamo, Bogu se “sviđaju” slične suprotnosti. On ih uklapa u svoj naum ljubavi. Zapravo povijest čovječanstva u rukama je Božjim, ili točnije u samom Božjem srcu, iako se ponekad čini da njome upravljaju i da je vode moćnici ovoga svijeta. Tako je i popis cara Augusta postao prigodom da se ostvare Božji naumi. Veliki rimski popis poslužio je Bogu da objavi događaj rođenja pravoga, velikoga i jedinog Kralja, Mesije, Spasitelja svijeta, Sina Božjega koji je u Isusu Kristu za nas postao čovjekom.
3. Stigli smo do druge slike. Evo kako evanđelist Luka opisuje Isusovo rođenje: “I dok su bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle, jer za njih nije bilo mjesta u svratištu”. Sažet opis događaja Isusova rođenja odiše jednostavnošću i ponovno naglašava suprotnost u odnosu na veliki popis cara Augusta. Na taj način dana nam je vrlo važna poruka: Bog ulazi u ljudsku povijest putem svakidašnjeg, redovitog, i jednostavnog događaja ljudskoga života.
No, ta jednostavnost iznova skriva proročki navještaj koji nam evanđelist svojim opisom pomaže razumjeti. Tako se Marijin sin naziva “prvorođenac”. Taj naziv ukazuje na to da je upravo on nasljednik kralja Davida, štoviše, Sin Božji. Dijete je bilo povijeno i položeno u jasle. Proročki je to navještaj koji pretkazuje povijanje Isusova tijela i polaganje u grob. Svjedočanstvo o Isusovu siromaštvu i skromnosti njegove obitelji naglašeno je slikom jasala u koje je položeno dijete.
4. Treća evanđeoska slika nudi nam jedinstven prizor s pastirima. Prizor koji je tako usko povezan s nama i koji nas poziva u duhovno zajedništvo.
Isus je u štali, a pastiri na pašnjacima. “A u tom kraju bijahu pastiri: pod vedrim su nebom čuvali noćnu stražu kod svojih stada”. U to doba pastiri su bili ljudi na rubu društva. No upravo zbog poniznosti i siromaštva, izabrani su da prime Radosnu vijest. Oni su prvi primili vijest o rođenju Spasitelja, Isusa, kojega su proroci navijestili kao pastira svojega naroda.
Pastiri su obavijeni svjetlom i okruženi slavom Božjom: a to je još jedno svjedočanstvo da u ljudskom siromaštvu rado prebiva Božja veličina. Sveti Luka ovako opisuje tu Božju objavu: “Anđeo im Gospodnji pristupi i slava ih Gospodnja obasja! Silno se prestrašiše. No anđeo im reče: ‘Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin'”.
Pastiri su Radosnu vijest prihvatili i postali njezini navjestitelji. A anđelu se pridruži silna vojska hvaleći Boga. Veličanstven je to i neočekivan odgovor na carevu naredbu općeg popisa. Predoznačeno je novo i nepregledno mnoštvo vjerničkoga naroda koji zna što je “čudesna razmjena” između neba i zemlje, Boga i čovjeka. Božja slava iskazuje se u njegovoj dobrohotnosti prema ljudima – kako to divno izriče pjesma anđela: “Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!”
5. I noćas je, kao nekoć pastirima, anđeoski navještaj upućen svima nama: Bog se u svojoj dobrohotnosti utjelovio jer nas ljubi, a njegova ljubav izvor je pravoga mira. Srca su nam u ovom slavlju rasvijetljena Duhom Svetim. Stoga ne trebamo se bojati! Otvorimo se nadi, jer je Božja ljubav među nama!
Noćas se u ovu našu zagrebačku katedralu, kao i u sve crkve naše domovine Hrvatske i čitavoga svijeta, slijevaju želje i osjećaji svih onih koji pate, traže, nadaju se, bore se, muče i iskreno vole… Mojom biskupskom i našom zajedničkom molitvom budimo glas svakoga ljudskog bića od Boga ljubljenoga, što znači svekolikog napaćenog, izmučenog i strahom pritisnutog čovječanstva. Želimo svi zajedno ponoviti utješnu i radosnu poruku kršćanskog Božića: Danas nam se rodio Spasitelj.
Neka u našim dušama odjekuje taj božićni navještaj. Možda će za nekoga od nas noćas započeti novo putovanje na kojemu će trebati ostati vjeran Božjoj ljubavi.
Daruj nam, o Gospodine, milost da otkrijemo barem nešto od svjetla Tvojega utjelovljenja. Učini da se prepustimo sjaju slave Tvojega lica i budi Bog s nama.
S Tobom, o Gospodine Isuse, želimo jedni drugima čestitati Božić!
Svima vama i vašima, predraga braćo i sestre, želim čestit Božić!