Zajednica i UNHCR sporazumom koji počiva na projektu humanitarnih koridora žele surađivati u borbi protiv krijumčarenja u Sredozemlju ili između Turske i Grčke. Cilj je izbjeglicama koji su doduše smješteni u kampovima u trećim zemljama, ali žive u teškim uvjetima, omogućiti siguran i legalan put u Europu gdje bi zatražili azil. U središtu pozornosti pritom su najugroženiji među njima, kao što su žrtve progona i nasilja, ali i obitelji s djecom ili starije bolesne osobe.

Leineweber ističe da je suradnja s UNHCR-om pritom posebno važna; kao prvo tu se dodjeljuje izbjeglički status, a usto da bi mogli zajedno analizirati gdje se nalaze potrebite izbjeglice i iznaći načina da se ta suradnja institucionalizira nakon petogodišnjega smještaja. Svećenik dodaje da takvi provjereni projekti ohrabruju zemlje na veći angažman i smanjuju zabrinutost: „Ako imamo kontroliranu legalnu migraciju i useljavanje koju podupiru i građani, onda će mnoge države prestati oklijevati. Dokazuju to humanitarni koridori u Italiji, Francuskoj ili Belgiji, gdje građani pomažu u integraciji, što onda izbjeglicama olakšava dolazak u novo društvo”.

Sljedeći je korak projekta stvaranje novih koridora, istaknuo je Leineweber, spomenuvši i nedavno potpisani ugovor s Italijom za prihvat izbjeglica iz Afganistana, kojih je od kolovoza sve više, i 93 izbjeglica iz Libije. Još toliko toga treba učiniti, i što bolje surađujemo, više ćemo postići, poručio je Leineweber.