Zagreb, (IKA) – Na blagdan svete braće Ćirila i Metoda, apostola Slavena i zaštitnika Europe, u četvrtak 5. srpnja u zagrebačkoj prvostolnici križevački vladika Nikola Kekić služio je svečanu arhijerejsku liturgiju svetog Ivana Zlatoustog. Uz vladiku Kekića suslužili su profesor na KBF-u o. Taras Barščevski, župnik Jastrebarskog i Kričaka o. Milan Stipić, duhovnik Grkokatoličkog sjemeništa o. Ivan Radeljak, župnik zagrebačke grkokatoličke župe sv. Ćirila i Metoda o. Danijel Hranilović, župnik Mirlovića fra Ivan Ćupić, a službu đakona vršio je kancelar eparhije Livio Marijan.
Sveta braća Konstantin – Ćiril i Metod, slavenskim su narodima bili prvi evangelizatori i misionari, donijevši im svjetlo Evanđelja i s njime kulturu i civilizaciju, istaknuo je propovjednik protojerej stavrofor o. Milan Stipić, župnik Jastrebarskog i vikar za grkokatolike Dalmacije. Ta dvojica braće i po podrijetlu Grka iz Soluna, propovijedanjem su Evanđelja posijali sjeme Kraljevstva nebeskoga narodima srednjoistočne i južne Europe. To je sjeme urodilo stostrukim plodom svekolike uljudbe, osobito među Slavenima. Tako i Hrvati, premda mali narod, već stoljećima uživaju plodove ćirilo-metodske baštine u vidu tropismenosti, bogatog naslijeđa glagoljaškoga bogoslužja na hrvatskoj obali kao i bizantsko-slavenskoga bogoslužja koje u hrvatskom vjerničkom puku i duhovnoj baštini čuvaju grkokatolici Križevačke eparhije. Upravo zahvaljujući supostojanju ćirilometodkse glagoljaške i bizantske baštine, kao i one latinske, u hrvatskoj kulturi postoji bogatstvo i grčke i latinske europske kršćanske kulture, pa tako mi imamo i „aleluja” i „aliluja” i „amin” i „amen”, itd. Poruka velikoga evangelizatorskog pothvata svete braće današnjim kršćanima je da budemo uvijek misionari i nosioci Kristove Radosne vijesti spasenja gdjegod da jesmo i štogod da radimo jer evanđelje uvijek donosi dobre plodove, obogaćuje, humanizira i oplemenjuje ljudsku palu narav, kao i narode i kulture i društva u cjelini, istaknuo je propovjednik. Liturgiju po bizantsko-slavenskom obredu, dijelom na hrvatskom, a dijelom na crkvenoslavenskom jeziku koji je prvorazredni ostatak ćirilo-metodske baštine, pjevala su dva zbora Ćirilo-Metodova kora – muški i mješoviti – pod ravnanjem Darjane Blaće-Šojat i Igora Kosa. Križevačka eparhija jedina je biskupija Crkve u Hrvatskoj koja nije rimskog, već bizantskog obreda, a spada u Zagrebačku crkvenu pokrajinu ili metropoliju kojoj su zaštitnici upravo sv. Ćiril i Metod, a koja okuplja uz Zagrebačku nadbiskupiju i Križevačku eparhiju još i Varaždinsku i Sisačku biskupiju. Zagrebačka katedrala ima u pokranjoj lađi i oltar sv. Ćirila i Metoda, čašćenjem kojega je i započelo to blagdansko slavlje.