Istina je prava novost.

Koncert zbora Chorus Angelicus

Varaždinski zbor Chorus Angelicus održao je koncert naslovljen „Incarnatus… Crucifixus est“ u nedjelju, 20. ožujka u crkvi Sv. Josipa na varaždinskoj Banfici.

Točno devet mjeseci prije Božića, liturgijski se korizmeni hod nakratko prekida kako bi zazvučala radost blagdana Navještenja Gospodinova. Tako se na osobit način povezuju dva temeljna misterija kršćanske vjere, utjelovljenje i muka i smrt na križu.

Stilski raznolik program započeo je Toccatom in g Girolama Frescobaldija u izvođenju Filipa Šopara, a nastavljen trima skladbama koje tematski slijede nit misterija navještenja, Ave Maria Antona Brucknera, O magnum mysterium Mortena Lauridsena te Et incarnatus est iz slavne Misse solemnis Ludwiga van Beethovena u kojem su nastupili solisti Dorotea Ilčić, Karla Kelemen, Mislav Lucić i Luka Šopar. Događaj Navještenja tako je opisan djelima koja ga proživljavaju i umjetnički predočuju u svečanom, monumentalnom ruhu.

Nastavljeno je središnjim dijelom programa, nizom korala iz Muke po Mateju J. S. Bacha, tog amblematskog djela zapadne pasionske glazbene literature, a za kojeg je manje poznato kako ga je mons. Alojzije Domislović, varaždinski kanonik vrlo zaslužan za uspostavu Biskupije i obnovu crkve Uznesenja Marijinog, koja je danas katedrala, integralno preveo na hrvatski jezik u kojem su ih glazbenici i izveli vjerno i nadahnuto prenoseći njihovu toplinu i dubinu iskrenog, dubokog vjerničkog razmatranja nad misterijem muke. Izvedena su i dva broja u njemačkom izvorniku u kojima su nastupili solisti Mislav Lucić i Tia Pikija.

Zaključni dio koncerta činile su skladbe Pie Jesu Domine iz Requiema Gabriela Fauréa u izvođenju sopranistice Tie Pikija te Verleih uns Frieden Heinricha Schütza i još jedna snažna, upečatljiva sakralna kompozicija Antona Brucknera, Christus factus est, čime je koncert dobio osobit, podcrtan i pamtljiv kraj.

U vrijeme kada opća Crkva u okviru sinodalnog hoda razmatra brojne teme svog poslanja u svijetu, koncert zbora Chorus Angelicus na varaždinskoj Banfici, u crkvi Sv. Josipa, koju su Varaždinci izgradili i opremili je djelima suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika (Zlatan Vrkljan, Lovro Artuković, Nika Radić) mogao bi biti jedan od putokaza kako vrhunska glazbena djela iz bogate kršćanske baštine Europe mogu, u suvremenom ambijentu i pouzdanoj izvedbi, pružiti pamtljivo, osobito umjetničko i duhovno iskustvo.