Mato Zovkić autor je članka „Petrovo opravdanje njegova misijskog nastupa među poganima u Dj 11,1-18“. Cz. Lukasz u svojoj disertaciji o Djelima Apostolskim 10,1-11,18 tumači događaj obraćenja Kornelija u Djelima kao Lukin poziv na nove međuljudske odnose u zajednici krštenih Židova i pogana zbog Božjeg spasonosnog zahvata otkrivenog u Isusu Kristu. Neki egzegeti vide u izvješću o Korneliju poticaj prema ekumenskim kontaktima i suradnji. Čitajući Petrovu homiliju u Dj 1,11-18 u svjetlu suvremene missio ad gentes, u njoj bismo trebali tražiti poticaj na misionarsko djelovanje koje je bitno kako bismo bili Kristovi učenici u našem vremenu i mjestu svjedočenja.

Marinko Vidović autor je članka koji nosi naslov „Sablazan u Pavlovim izvornim spisima“. Polazeći od iskustvenog značenja pojma „sablazan“ i njegova starozavjetnog poimanja, autor u ovom radu istražuje Pavlove izvorne tekstove u kojima se pojavljuju glagol σκανδαλίζω i imenica σκάνδαλον te njihove istoznačnice λίϑος προσκόμματος i πέτρα σκανδάλου.

Ivica Ivanković Radak, člankom „Kanonske odredbe o iseljenicima. Strukture i djelatnici u pastoralu Hrvatske inozemne pastve“ prikazuje osnovne crkvene dokumente i propise koji uređuju crkveno djelovanje u iseljeništvu i migracijama. Iseljavanja, migracije i kretanje stanovništva u najširem smislu riječi, koji se događaju u proteklih nekoliko godina, stavljaju pred Crkvu velik izazov. Osnivanjem Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja 2017. godine te već postojeći sustav Hrvatske inozemne pastve odgovor je Crkve u nastojanju da svim vjernicima pruži pastoralnu i dušobrižničku skrb.

Ivan Rako, u članku pod naslovom „Nastanak i povijesni razvoj liturgije Velikog petka do formiranja Misala iz 1570.“, pruža uvid u srednjovjekovnu proslavu Velikog petka u Rimu, jer tek u srednjovjekovnim izvorima nalazimo jasno formiranu proslavu Velikog petka.

Maneta Mijoč autorica je članka „Stadlerova duhovna baština u Družbi Sestara Služavki Malog Isusa“. U članku se na temelju arhivske građe, objavljenih i neobjavljenih izvora, njihova ponovnog provjeravanja te mjerodavne literature govori o prvom vrhbosanskom nadbiskupu Josipu Stadleru kao utemeljitelju Družbe sestara Služavki Maloga Isusa, prvenstveno o njegovoj duhovnoj baštini u Družbi.

Dafne Vidance u članku „Oživljavanje Kuhnove strukture znanstvenih revolucija u ‘postparadigmatskom’ dobu“ bavi se analizom i aktualnošću temeljnih misli i uvida „Strukture znanstvenih revolucija“ anglosaksonskog prirodoznanstvenika i filozofa Thomasa S. Kuhna u kontekstu razumijevanja koncepta ‘postparadigmatskog’ s obzirom na ‘fenomen: COVID-19’.

Antun Japundžić autor je članka na talijanskom jeziku „La conoscenza della verità di Dio nel pensiero teologico di Justin Popović“. Središnja tema misli srpskog pravoslavnog teologa oca Justina Popovića, koja je nedvojbeno teandrička misao, jest koncept Bogočovjeka. Ovaj članak nam omogućuje da otkrijemo kako i u kojem obliku, prema razmišljanju i teološkoj viziji oca Justina Popovića, čovjek može spoznati Istinu Božju.

S obzirom na činjenicu da u hrvatskom jeziku postoji oskudna literatura o liturgiji časova, Ivan Rako u članku „Podrijetlo i razvoj liturgije časova u ranoj Crkvi do kraja IV. stoljeća“ bavi se tradicionalnim oblikom molitve liturgije časova rane Crkve i doprinosi u popunjavanju tih praznina. Posebna se pažnja posvećuje tradiciji liturgije časova do 4. stoljeća i istodobnom formiranju kršćanskih zajednica.

U rubrici „Recenzije“ prikazane su četiri knjige.

Novi broj dostupan je i na Portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa Hrčak: https://hrcak.srce.hr/broj/21874