Liturgijski spomen čin blagoslova i molitve predvodio je vikar Župe Gospe od Otoka don Vladimir Smoljo u društvu župnika Župe svetoga Martina u Vranjicu don Ivana Matkovića, dok je svečanost pratio vranjički župni zbor. Lovorov vijenac uz sarkofag don Frane Bulića položili su solinski dogradonačelnik Ivica Rakušić i ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu dr. sc. Ante Jurčević.

Obraćajući se nazočnima u ime Grada Solina dogradonačelnik Ivica Rakušić istaknuo je veličinu i važnost don Frane Bulića kako u prošlosti, a ponajviše u današnjemu vremenu i društvu. Zahvalivši Arheološkomu muzeju na čelu s dr. sc. Antom Jurčevićem dogradonačelnik Rakušić naveo je nužnost suradnje Grada Solina s ovom međunarodno uglednom i priznatom institucijom na nastavku don Franina djela; istraživanja, očuvanja i prezentiranja Salone. Rakušić je u konačnici rekao kako se jedino sinergijom ovih, a time i drugih partnerskih institucija korištenjem sredstava iz Europskih fondova Saloni može vratiti zasluženi sjaj koji je imala u don Franinu vremenu.

Ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu dr. sc. Ante Jurčević nakon pozdravnih riječi istaknuo je veličinu don Frane Bulića kako u stručnomu tako i u društvenomu svijetu, naglasivši kako je današnja Salona odsjaj onoga iz don Franina vremena. Jurčević je nadalje naveo nužnost nastavka rada na svim poljima, posebno usmjeravajući pažnju na lokalnu zajednicu koja kao ona iz koje je i don Frane potekao zauzima posebno mjesto u očuvanju salonitanske baštine. Obnova i prezentiranje groba svetoga Dujma i njegova nećaka, biskupa Prima na Manastirinama početni su zamah u vraćanju sjaja ovomu lokalitetu koji je na svojevrstan način jedan od izvora povijesnoga života salonitanske Crkve, solinskoga Prasvetišta, a time i Crkve u Hrvata.

Povezanost don Frane Bulića i župe, odnosno Prasvetišta Gospe od Otoka tema je koju će se tek obrađivati, a nedavno pronađeni dokumenti u župnom arhivu upućuju na posebnu odanost i pobožnost koju je prema ovomu svetištu imao don Frane. Upravo je naime don Frane Bulić u kolovozu 1898. na Otoku pronašao sarkofag kraljice Jelene, njegovom je zauzetošću Gospi od Otoka 1911. vraćen povijesni status župe, a voljenoj je župi prema dokumentima oporučno ostavio brigu o svome posljednjem počivalištu. Povijesna svjedočanstva stoga su jedinstveni zalog produbljivanju suradnje s Prasvetištem Gospe od Otoka s kojim će Muzej, nakon obnove groba svetoga Dujma na Manastirinama, vraćajući stari sjaj i crkvici svetoga Dujma dati potrebni zamah i solinskomu vjerničkom puku u pobožnosti prema ovomu svecu i mučeniku. Slijedom toga Jurčević je istaknuo kako upravo u suradnji s Prasvetištem Gospe od Otoka i drugim partnerskim institucijama leži ključ revitalizacije ovoga lokaliteta od neprocjenjive važnosti za Splitsko-makarsku nadbiskupiju i čitavu hrvatsku vjersku kulturu.