Dr. sc. Brnčić obradila je temu „Književni pristupi u razumijevanju poruke Pisma“. Predavanje je počela od činjenice da biblijski tekstovi ponajprije pripadaju književnosti. Teološka (kršćanska) tumačenja biblijskih tekstova artikulirana su spekulativnim jezikom grčke misli i oblikovala su povijest racionalnih simbola korisnih za teologiju i za liturgiju. Međutim, teološkoj egzegezi može kadikad izmaći bogatstvo simboličkog potencijala biblijskih tekstova trajno otvorenoga novim tumačenjima. Čitati biblijske tekstove kao književne tekstove stoga ima brojne implikacije kako za samorazumijevanje čitatelja pred biblijskim tekstom, tako i za artikuliranje toga razumijevanja jezikom kulturološki pristupačnom suvremenom čitatelju, bio on vjernik ili ne, pojašnjeno je u predavanju. Uz primjere doprinosa pojedinih književnih metoda razumijevanju biblijskoga teksta, predavačica je navela i razloge zbog kojih bih se založila za upoznavanje s književnim pristupima kada je riječi o Bibliji na vjeronauku predviđenom za srednje škole.

Dr. sc. Biočić govorila je o temi „P(r)oučavati povijest Crkve u suradnji s drugim znanostima“.

U prvom dijelu izlaganja predavačica je nastojala dokazati da je opće poznata tezu da je „povijest učiteljica života“ doista primjenjiva. Aktualizirala je povijesne teme koje su i danas prisutne u javnom prostoru poput pitanja je li teologija znanost i je li vjeronauku mjesto u državnim školama. Potonja su pitanja prisutna od utemeljenja modernog Sveučilišta u Zagrebu i prvoga hrvatskog zakona o obrazovanju iz druge polovine 19. stoljeća, a i danas su jednako aktualna.

U drugom dijelu izlaganja problematizirala je objektivnost povijesti i uputila na činjenicu da (crkvena) povijest mora biti lišena ideologije, a da bi to postigla, između ostaloga, mora surađivati s drugim znanostima. Predavačica smatra da ne treba bježati od kontroverznih tema, nego ih treba iznijeti navodeći činjenice, što posljedično dovodi do objektivnosti. U tom kontekstu istražila je teme poput inkvizicije u Hrvatskoj, reformacije i uloge Markantuna de Dominisa, a njegov rad povezala je s optikom i fizikom. Na primjerima nacionalnih velikana iz prosjačkih redova, koji su u svoje vrijeme bili kontroverzni, uputila je na mogućnosti korelacije s različitim nastavnim predmetima (hrvatski jezik, geografija, povijest ili politologija). Radi se o pavlinu Titušu Brezovačkom, tvorcu političke poezije u Hrvatskoj i dominikancu Vinku Paletinu zagovaratelju teorije pravednog rata i kartografu. Osvrnula se i na razdoblje humanizma i razvoj znanosti te snalaženju Crkve s novim znanstvenim spoznajama. Prikazala je situaciju u moderno doba primjerom djelovanja Crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj kroz stavove katoličkih biskupa prema rasnim zakonima, temi koja i nadalje izaziva podozrenje. Apostrofirala je važnost iznošenja svih relevantnih podataka učenicima, poticanje istraživanja i kritičkog promišljanja koje će biti primjenjivo i u drugim nastavnim predmetima i područjima u životu.

U popodnevnom dijelu programa održat će se pedagoške radionice u skupinama. Teme radionica su „Korelacija Hrvatskoga jezika i Katoličkoga vjeronauka“, „Unutarpredmetna korelacija u radu s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama“ i „Interdisciplinarnost u izvannastavnim aktivnostima i projektima“.