To je prvo zasjedanje UNFCCC-a na kojem Sveta Stolica sudjeluje kao država stranka i Konvencije i Pariškog sporazuma. Taj je važan korak u skladu s najavom pape Franje iz 2020. da će se Sveta Stolica posvetiti cilju nulte stope neto emisija, reagirajući na dvije razine:

1)    Država Vatikan se zalaže za smanjenje neto emisija na nulu prije 2050. intenziviranjem njenih napora za poboljšanje upravljanja okolišem, nastojanja koja postoje već nekoliko godina;

2)    Sveta Stolica je posvećena promicanju obrazovanja u integralnoj ekologiji. Političke, tehničke i operativne mjere nisu dovoljne, one se moraju kombinirati s obrazovnim pristupom koji promiče nove stilove života, istodobno njegujući obnovljeni obrazac razvoja i održivosti temeljen na brizi, bratstvu i suradnji čovječanstva te na jačanju „saveza između ljudi i okoliša“.

Kardinal Parolin u govoru je istaknuo da je društveno-ekološka kriza u kojoj se nalazimo prilika za pojedinačno i zajedničko obraćenje te za konkretne odluke koje se više ne mogu odgađati. Naglasio je da imamo moralnu dužnost djelovati konkretno kako bismo spriječili i odgovorili na sve češće i teže humanitarne utjecaje uzrokovane klimatskim promjenama. Napomenuo je da je zabrinjavajući znak sve veći fenomen raseljavanja migranata. Zaključio je da je važno prepoznati migraciju kao oblik prilagodbe i povećati dostupnost te fleksibilnost putova za regularnu migraciju.

U nastavku obraćanja kardinal Pariolin je rekao kako moramo priznati da bi globalna događanja poput pandemije bolesti COVID-19 i sve veći broj sukoba diljem svijeta s ozbiljnim etičkim, društvenim i ekonomskim posljedicama, mogla potkopati globalnu sigurnost, pogoršati nesigurnost hrane te ugroziti sam multilateralizam.

Svijet je previše međuovisan i ne može dopustiti da bude strukturiran u neodržive izolirane blokove država. Ovo je vrijeme međunarodne i međugeneracijske solidarnosti. Moramo biti odgovorni, hrabri i okrenuti se budućnosti ne samo zbog nas samih, već i zbog mladih generacija, dodao je kardinal Parolin.

Prošle godine na konferenciji COP26 u Glasgowu papa Franjo je poslao poruku u kojoj je istaknuo da „rane koje su našoj ljudskoj obitelji nanijele pandemija bolesti COVID-19 i fenomen klimatskih promjena usporedive su s onima koje proizlaze iz globalnog sukoba“. Sada ta Papina poruka dobiva još veći značaj. Politička volja treba biti vođena sviješću da zajedno pobjeđujemo ili zajedno gubimo, zaključio je državni tajnik Svete Stolice.

Moramo priznati da je put do ostvarenja ciljeva Pariškog sporazuma složen i da imamo sve manje vremena na raspolaganju za promjenu smjera. COP27 nam pruža daljnju priliku koja se ne može protratiti. To je prilika, ali i izazov, da se ozbiljno pozabavimo stožerima Pariškog sporazuma: ublažavanjem, prilagodbom, financijama, gubitkom i štetom. Također, ne bismo smjeli zanemariti neekonomsku stranu gubitka i štete, poput gubitka baštine i kultura.

Pristupanjem Konvenciji i Pariškom sporazumu, Sveta Stolica se još više zalaže za zajednički napredak na tom putu, za opće dobro čovječanstva, posebno u ime buduće mladeži koja od nas očekuje brigu za sadašnje i buduće generacije, rekao je na kraju državni tajnik kardinal Pietro Parolin na konferenciji u Sharm el-Sheikhu.