Petrovski koncert u Kaptolu
Petrovski koncert u Kaptolu
Kaptol (IKA )
U predvečerje svetkovine sv. Petra i Pavla 28. lipnja požeški Stolni kaptol sv. Petra i Općina Kaptol organizirali su koncert u crkvi Sv. Jurja koja je u sastavu srednjovjekovnoga Staroga grada u kojem je imao svoje sjedište požeški Zborni kaptol sv. Petra.
Kaptol, (IKA) – U predvečerje svetkovine sv. Petra i Pavla 28. lipnja požeški Stolni kaptol sv. Petra i Općina Kaptol organizirali su koncert u crkvi Sv. Jurja koja je u sastavu srednjovjekovnoga Staroga grada u kojem je imao svoje sjedište požeški Zborni kaptol sv. Petra. U nazočnosti brojnih slušatelja, među kojima je bio i požeški biskup Antun Škvorčević, načelnik Općine Kaptol Mile Pavić te prepošt požeškoga Stolnog kaptola Ivica Žuljević, dirigent Josip Prajz okupio je mješoviti Zbor mladih požeških glazbenika te uz sudjelovanje Brass ansambla HKUD-a Željezničar iz Zagreba i orguljaša Alena Kopunovića Legetina izveo više liturgijskih skladbi. Na programu su bila djela Albe Vidakovića, Poglavara vrhovnoga; Anđelka Klobučara, Papinska misa (Gospodine, Slava, Svet i Jaganjče) i skladba Isus Krist, jučer i danas; Charlesa Gounoda, Credo iz Mise sv. Cecilije; Antona Brucknera, Ecce sacerdos magnus; Ante Knešaureka, Quo vadis, Domine?; Alena Kopunovića Legetina, Tu es Petrus (praizvedba). Snažno i skladno izveden program u još neobnovljenom zdanju crkve duboko se dojmio nazočnih slušatelja koji su dugotrajnim pljeskom izrazili svoje oduševljenje.
Na kraju je biskup Škvorčević požeškome stolnom Kaptolu sv. Petra, koji nosi naziv srednjovjekovnoga zbornog kaptola sv. Petra i koji je vlasnik Staroga grada, čestitao svetkovinu njihova zaštitnika, župi Kaptol svetkovinu njezina nebeskog zaštitnika, a načelniku Općine Kaptol Dan Općine. Na večernji događaj u kaptolskome Starom gradu biskup je primijenio staru latinsku izreku „saxa loquuntur” – „kamenje govori” i riječi pape Ivana Pavla II. „ovdje povijest ne šuti”, koje je izrekao prigodom svoga pohoda Hrvatskoj, ulazeći u splitsku katedralu Sv. Dujma. Ustvrdio je da su pjevači i svirači pomogli da kamenje toga zdanja staroga kaptolskoga grada progovori. „Dok su pjevali Gounodov Credo na svoj način postala je ovdje prisutna povijest vjere kojoj je služila ova utvrda i unutar nje stara srednjovjekovna crkva Sv. Petra koju su srušili Osmanlije, a onda i ova crkva Sv. Jurja izgrađena u 18. stoljeću za potrebe Srijemske biskupije, za njezine biskupe koji su u to doba ovdje imali svoje sjedište. Credo koji je tijekom povijesti ovdje odjekivao u različitim glasovnim bojama, ispunjen posebnim osjećajima, oživio je večeras u izvedbi naših pjevača i svirača, koji su u njega utkali neke duboke suvremene niti”, kazao je biskup.
Spominjući otpjevanu Papinsku misu koju je skladao Anđelko Klobučar za dolazak pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku, biskup je posvjedočio kako je osobno zamolio skladatelja da je naizmjence pjevaju zbor i puk i to tako da solist kratkom i jednostavnom glazbenom frazom zapjeva određeni tekst a narod ponovi te je tako uspješno ostvareno ono što traži obnovljena liturgija. Osvrnuo se i na posljednju otpjevanu skladbu „Isus Krist, danas i uvijeke”, kazavši da je prigodom utemeljenja Požeške biskupije i svoga biskupskog ređenja zamolio maestra Klobučara da na pučki način uglazbi geslo „Krist danas i uvijeke”, koje se pjeva nakon evanđelja u misi i u drugim prigodama. Pored toga maestro Klobučar je tada skladao i snažni četveroglasni „Isus Krist, jučer i danas uvijeke”, koji je otpjevan na koncertu. Na temelju svega rečenog, biskup se zapitao što je naša povijest. Dodao je da „mi i ovim koncertom pokušavamo hvatati neke njezine niti, koje isprepliću vrijeme i događaje od 13. stoljeća pa sve do danas”. Čestitao je pjevačima i sviračima „što su nam pomogli večeras usvojiti ono što govori kamenje i što svjedoči povijest na ovom mjestu u Kaptolu”. Zahvalio im je za izvedbu u nadi da će održati još neke koncerte u ovom lijepom zdanju, osobito kada ono bude obnovljeno marom požeškoga Stolnog kaptola i pomoću onih kojima je stalo do toga da povijesno-kulturna baština ne propadne.