Split, (IKA) – Okrugli stol „Demografija, rad i obitelj” održan je u petak 17. studenoga u Franjevačkom klerikatu u Splitu u sklopu Dana socijalne zauzetosti. Sudjelovali su dr. Anđelko Akrap, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dr. Aleksandra Korać Graovac, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, dr. Renata Relja, profesorica na Filozofskom fakultetu u Split, Marin Strmota, državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Pozdravljajući nazočne, moderator skupa don Anton Šuljić izrazio je zadovoljstvo da se govori o krucijalnim temama, koje su žurna potreba društva i Crkve. Citirajući riječi pape Franje iz apostolske pobudnice Amoris Laetitia kako antropološke i kulturalne promjene utječu na sve aspekte života i zahtijevaju različit pristup, don Anton je započeo razgovor sa sudionicima okruglog stola. Prof. Korać Graovac izrazila je slaganje s tom konstatacijom, ističući da su obiteljske veze olabavile te dolazi do individualizacije, a država dolazi do stava da se situacija ne može promijeniti. Prema Papinim riječima, obitelj ima pravo očekivati od javnih vlasti da regulira sva područja skrbi za obitelj. Državni tajnik Strmota naveo je niz mjera koje država poduzima u posljednje vrijeme kojima se pomaže obitelj, ali je i uputio na senzibilizaciju javnosti putem medija, koji često puta odašilju u javnost jednostrane i pogrešne slike, brendira se iseljavanje, a pozitivni primjeri zanemaruju. Istaknuo je problem demografije kao pitanje državnog konsenzusa. Prof. Korać spomenula je Vatikansku povelju o pravima obitelji iz 1983., koji je predložila Sveta Stolica kao neobvezujući pravni dokument vladama kao podlogu za zajednička zakonodavna rješenja te stvaranje obiteljskih politika koje će štititi vrijednosti iz te Povelje. Međutim, danas živimo u pravnom diskontinuitetu, a odluke koje se donose su izmjenjive, često se donose propisi bez znanstvenih podataka, istaknula je prof. Korać i dodala da Hrvatskoj nedostaje Institut za obitelj. U Amoris Laetitia, rekao je don Anton, Papa ističe da aktualni gospodarski sustav postavlja različite oblike isključivosti. Prof. Relja dodala je da se teme okruglog stola događaju u društvu, a odražavaju se i na tržište rada. Žene, osobe s invaliditetom i mladi su u fokusu na tržištu rada, a na djelu je reprogramiranje novih društvenih vrijednosti. Prof. Akrap naveo je niz udarnih statističkih podataka: u Hrvatskoj je od 1991. godine do danas 234.000 umrlih više nego novorođenih, a u tom razdoblju broj stanovnika u radno aktivnoj dobi smanjio se sa 3 na 2,6 milijuna, demografsko pitanje se odgađa, nema dugoročne strategije gospodarskog i demografskog razvoja, projekcija situacije do 2051. godine pokazuje da Hrvatska neminovno gubi stanovništvo. Odgovornost politike je ogromna. Hrvatska postaje ekonomski neodrživa, rekao je prof. Akrap. Spomenuo je i ulogu Crkve koja bi trebala dati više prostora laicima. Kao ključne mjere za povećanje fertiliteta u Hrvatskoj naveo je smanjenje rada na određeno vrijeme, povećanje usluga za djecu, rješavanje stambene problematike, kompenzaciju troškova podizanja djece. Što se tiče populacijske politike, prof. Akrap rekao je da ona treba biti pronatalitetna, imigracijska (u skladu s potrebama tržišta rada), te politika ravnomjernog razvoja u prostoru. Hrvatsko društvo je slojevito socijalno i tome treba prilagoditi mjere. Publika se također uključila u razgovor. Izražena je zabrinutost za život obitelji, važnost segmenta rada u demografskoj politici, problem političkih lobija, odgoja za požrtvovnost. Na završno pitanje moderatora skupa: kako dalje, je li moguće misliti o konsenzusu, sudionici su naveli pozitivne primjere skandinavskih zemalja, zauzimanje za najranjivije skupine na tržištu rada, stvaranje pozitivnog ozračja, neodgodivo suočavanje društva s ovom problematikom te stvaranje pozitivne slike obitelji. Zaključujući raspravu predsjednik Franjevačkog instituta za kulturu mira dr. fra Ante Vučković zahvalio je sudionicima i upozorio da je „odgovornost na svima”.